Kosovo i Metohija

 

01. novembar 2024. 20:25

Bulatović: BIA nema informacije o proglašenju nezavisnosti Kosmeta

Direktor Bezbednosno-informativne agencije Rade Bulatović je izjavio da za sada nema potvrđenih informacija da bi Skupština Kosova i Metohije mogla posle 10. decembra da proglasi nezavisnost Pokrajine. Odgovarajući na pitanja poslanika na sednici Odbora za odbranu i bezbednost, Bulatović je rekao da trenutno kruži mnogo informacija o tome i da BIA i drugi državni organi preduzimaju određene mere za slučaj da dođe do otcepljenja Kosmeta. On nije želeo da o tim merama detaljnije govori. Na pitanje poslanika Srpske radikalne stranke da li BIA prisluškuje narodne poslanike i telefone u poslaničkim klubovima, Bulatović je odgovorio odrečno.


01. novembar 2024. 19:22

Makovej: Rumunija podržava intergitet Srbije

Rumunija čvrsto ostaje na poziciji podrške očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije na Kosovu i Metohiji – izjavio je rumunski ambasador u Beogradu Jon Makovej. On je istakao da će Rumunija kao članica Evropske unije nastaviti da pruža svu moguću pomoć Srbiji kako bi za status Kosmeta bilo pronadjeno kompromisno rešenje, koje će garantovati mir i stabilnost u regionu i Evropi.


01. novembar 2024. 19:11

K.Mitrovica: Ivanović sa Štancelom o pregovorima o Kosmetu

Nemačka podržava inicijative pregovaračke ''trojke'' Kontakt grupe i nastavak neposrednog dijaloga Beograda i Prištine, a u isto vreme nastoji da unutar EU postigne što veće jedinstvo o načinu rešavanja statusa Kosmeta – izjavio je jedan od lidera kosmetskih Srba Oliver Ivanović posle razgovora sa političkim direktorom nemačkog Ministarstva inostranih poslova Folkerom Štancelom (Volker Stanzel). Prema rečima Ivanovića, Štancel mu je preneo da Nemačka smatra da do 10. decembra, kada bi pregovaračka ''trojka'' trebalo da podnese izveštaj generalnom sekretaru UN, još postoji prostor za postizanje dogovora Beograda i Prištine, kao i da Berlin insistira da se ne sme prejudicirati konačno rešenje. Ocenjujući da u EU ne postoji jedinstvo o rešenju problema Kosova i Metohije, Ivanović je rekao da je nemačkom zvaničniku sugerisao da se 10. decembar ne spominje kao krajnji rok jer će kosovski Albanci nastaviti da opstruišu pregovore.


01. novembar 2024. 19:05

Djurić: Neprihvatljive izjave izvestioca Kacina

Savetnik za medije srpskog premijera Srdjan Djurić je najoštrije osudio izjavu specijalnog izvestioca Evropskog parlamenta Jelka Kacina da će Srbija postati lider na Zapadnom Balkanu nakon što prizna nezavisnost Kosova i Metohije. Slovenački političar je uzeo sebi za pravo da procenjuje budući stepen političke zrelosti srpskog naroda i vlasti u Beogradu, što u najmanju ruku predstavlja nepristojan gest – naglasio je Djurić. On je napomenuo da ni srpske vlasti ni narod ne mogu prihvatiti ambicije stranih političara da sugerišu kakve odluke Srbija treba da donese o celovitosti svoje teritorije.


01. novembar 2024. 15:48

Odbor za Kosmet o pregovorima i uslovima života Srba

Ministar Srbije za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić, izjavio je u Gračanici, posle sednice Odbora Skupštine Srbije za Kosmet, da je na sastanku razgovarano o primeni Nacionalnog investicionog plana u Pokrajini i o pregovorima o budućnosti Kosmeta. Razgovarali smo o tome gde će i kako Srbija uložiti novac na ove prostore, a čuli smo i mišljenja građana o problemima sa kojima se suočavaju, rekao je Samardžić. On je ocenio da se na Kosmetu živi teško i da se to naročito odnosi na Srbe. Život za Srbe na Kosmetu je rizičan i siromašan, istakao je Samardžić i dodao da će država dobrom organizacijom i novcem koji planira da uloži otvoriti perspektivu Srbima u Pokrajini.


01. novembar 2024. 14:59

 Berlin: Stav Nemačke o Kosmetu posle završetka pregovora

Politički direktor nemačkog MIP-a Volker Stancel (Stanzel), negirao je medijske navode da je Nemačka odlučila da prizna nezavisnost Kosmeta i rekao da su to neutemeljene spekulacije. Nemačka će sačekati kraj pregovora o Kosmetu pre nego što donese jasan stav o statusu, rekao je Stancel posle susreta sa kosmetskim predsednikom Fatmirom Sejdiuom i drugim zvaničnicima u Prištini. Prema Stancelovim rečima, samo ako pregovarački proces koji vodi "trojka" Kontakt grupe ne bude uspeo u pronalaženju kompromisnog rešenja do 10. decembra, onda treba da se misli kako da se dalje deluje.


01. novembar 2024. 12:51

 Kosačov: Rusija ne bi prihvatila jednostrano proglašenu nezavisnost Kosmeta

Rusija neće prihvatiti eventualnu jednostrano proglašenu nezavisnost Kosmeta, jer bi time bio stvoren opasan međunarodni presedan - izjavio je predsednik Spoljnopolitičkog odbora ruske Dume Konstantin Kosačov. On je, za nemački dnevnik "Handelsblat", istakao da bi rešenje kosmetskog pitanja oduzimanjem dela državne teritorije Srbije predstavljalo kršenje Završnog akta iz Helsinkija, prema kojem granice u Evropi ne mogu biti menjane bez saglasnosti zainteresovanih strana. Takvo rešenje bi donelo nevolje članicama EU koje imaju autonomne oblasti poput Kosmeta, ukazao je Kosačov, navodeći primere Škotske, Korzike, Baskije i severnog Kipra. Kosačov je izrazio uverenje da Rusija ne bi bila jedina zemlja koja ne bi prihvatila nezavisnost južne srpske pokrajine, dodajući da će i Kina stati na stranu međunarodnog prava.


01. novembar 2024. 11:53

Pucano na kuću direktora humanitarne organizacije na Kosmetu

Direktor humanitarne organizacije "Dečja radost" Zoran Maksimović, izjavio je da je tokom prošle noći ponovo pucano na njegovu kuću kod Gnjilana, na zapadu Kosmeta. Maksimović je rekao da mu je na kuću, u mešovitom selu Gornji Livoč, pucano s pet metaka i da su pogođeni prozori i oštećen zid, ali da na sreću niko nije povređen. Portparol Kosovske policijske službe (KPS) Veton Eljšani, saopštio je da policija za sada nema informacije o tom incidentu. Prvi put na kuću Maksimovića pucano je u noći između 19. i 20. septembra kada takođe niko od ukućana nije povređen. KPS nije pronašla odgovorne za napad. Maksimović je i koordinator humanitarne organizacije "Naša Srbija" koja brine o više od 1.000 dece ratne siročadi.


31. oktobar 2024. 21:11

Koštunica: Odbrana Kosova i Metohije pa izbori

Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica je na jučerašnjem sastanku lidera vladajuće koalicije rekao da do 10. decembra sve snage treba usmeriti na odbranu Kosova i Metohije, kao i da u tom periodu mogu biti doneti svi zakoni neophodni za održavanje izbora - javlja RTS. Državna televizija navodi da je Koštunica zastupao i stav da bi u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije trebalo izmeniti Ustavni zakon.Prema saznanjima RTS-a, na sastanku je postignuta saglasnost da se Ustavni zakon mora poštovati. Lideri partija vladajuće koalicije večeras bi trebalo da nastave razgovore o održavanju predsedničkih, lokalnih i pokrajinskih izbora - potvrđeno je Tanjugu u tim strankama.


31. oktobar 2024. 19:46

Pokrenut sajt Ministarstva za Kosovo i Metohiju

Ministarstvo za Kosovo i Metohiju pokrenulo je sajt www.kim.sr.gov.yu na kojem će se naći sve bitne informacije o Pokrajini. Portparol ministarstva Danijela Nikolić je izjavila da će u fokusu biti pregovorački proces, ali i da će se na sajtu naći i sve aktuelne vesti i analize u vezi sa Kosmetom. Vesti na sajtu će biti dostupne na tri jezika-srpskom, engleskom i albanskom.


31. oktobar 2024. 19:48

Titov: Rusija zabrinuta zbog situacije u BiH i na Kosmetu

Rusija smatra nedopustivim izjave koje prejudiciraju ishod pregovora o statusu Kosmeta, jer je to nespojivo sa proklamovanim ciljem Kontakt grupe o pomoći dijalogu Beograda i Prištine – naglasio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Vladimir Titov u razgovoru sa ambasadorom SAD u Moskvi Vilijamom Bernsom. Ukazujući da za status Kosmeta mora biti pronadjeno rešenje koje će biti prihvatljivo i za Beograd i za Prištinu, Titov je upozorio da bi nametanje nezavisnosti iniciralo veliku opasnost od separatizma ne samo na Balkanu i bivšem sovjetskom prostoru, nego i u celoj Evropi. Ruski zvaničnik je rekao da je Moskva zabrinuta zbog zaoštravanja situacije u Bosni i Hercegovini posle odluke visokog predstavnika Miroslava Lajčaka da promeni ustavna rešenja o funkcionisanju Vlade i Parlamenta BiH. Titov je naglasio da reforme u BiH moraju biti sprovodjene isključivo na osnovu konsezusa tri konstitutivna naroda, kao i da medjunarodna zajednica ne sme da nameće rešenja.


31. oktobar 2024. 19:13

Priština: Najviši zvaničnici UNMIK-a pod istragom organa UN

Šef UNMIK-a Joahim Riker, njegov zamenik Stiven Šuk i šef pravne službe administracije UN na Kosmetu Aleksander Borg-Oliver se nalaze pod istragom Unutrašnje službe UN za nadzor – piše prištinski dnevnik ''Ekspres''. Pozivajući se na izvore u Službi, list navodi da su istražni organi UN konfiskovali hard diskove sa kompjutera trojice najviših zvaničnika UNMIK-a, zbog njihove umešanosti u kriminalne radnje. ''Ekspes'' precizira da je reč o korupciji u vezi sa projektima o revitalizaciji elektrane ''Kosovo C'' i snabdevanjem prištinskog aerodroma gorivom. Portparol UNMIK-a Aleksandar Ivanko je saopštio da ne može ni da demantuje ni da potvrdi navode o istrazi.


31. oktobar 2024. 15:16

 Ruski MIP: Pozicija Moskve o Kosmetu apsolutno neizmenjena

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova  je odbacilo spekulacije o mogućnosti ustupaka zvanične Moskve kada je reč o rešavanju problema Kosova i Metohije, u zamenu za ustupke Vašingtona u vezi sa Sporazumom o konvencionalnom naoružanju. Pozicija Rusije o Kosmetu je apsolutno neizmenjena, rečeno je Tanjugu u ruskom MIP-u, kao odgovor na pitanje kako zvanična Moskva komentariše pisanje američkog "Internešenel herald tribjuna", koji je, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio da su SAD spremne da ponude Rusiji ustupke u vezi sa Sporazumom o konvencionalnom naoružanju, kako bi pridobile Moskvu da ublaži stavove o Kosmetu i Iranu.


31. oktobar 2024. 14:17

 Peskov: Nametnuto rešenje za Kosmet otvorilo bi Pandorinu kutiju

U slučaju da rešenje za Kosmet bude nametnutno Beogradu ili da nezavisnost Pokrajine bude jednostrano priznata, biće otvorena "Pandorina kutija", a opasnost od separatizma nadviće se nad mnoge evropske zemlje, izjavio je zamenik portaparola ruskog predsednika Dmitrij Peskov. On je, na pres konferenciji, upozorio da, ako rešenje za Kosmet bude nametnuto bez uzimanja u obzir interesa Beograda, može doći do reakcija u drugim zemaljama. Na pitanje kako će Rusija reagovati u slučaju da dođe do proglašenja nezavisnosti Kosmeta, a potom i do jednostranog priznanja nezavisnosti Pokrajine, Peskov je odgovorio da je pozicija Rusije dosledna i da će ona nastaviti strpljivo da traga za rešenjem koje će biti prihvatljivo i za Beograd i za Prištinu.


31. oktobar 2024. 10:29

Stančić: Rešenje za Kosmet treba da bude kompromisno

Hrvatskoj nije u interesu da u regionu dođe do krize ukoliko rešenje za Kosmet ne bude kompromisno i ako nisu uključene obe strane, izjavio je ambasador Hrvatske u Srbiji Tonči Staničić. On je u intervjuu za "Večernje novosti" rekao, da je kompromis najbolji put da se izbegnu problemi. A pitanje je u kojoj meri će doći do kompromisa, i u kojoj meri će međunarodna zajednica nametnuti rešenje za budući status srpske južne pokrajine. Sigurno je da će Hrvatska u SB objektivno i konstruktivno pristupiti, jer ni njoj nije u interesu da u regionu nastane kriza ukoliko rešenje ne bude kompromisno, istakao je Staničić. Na pitanje kako će se Hrvatska izjasniti u SB ako predlog za Kosmet ne bude prihvatljiv za neku od strana, Staničić je ocenio da pred Savet nikada neće doći rešenje kojim jedna strana nije zadovoljna, a samim tim i zemlje koje je podržavaju, osim ako je namera da se neka velika sila isprovocira, što se veoma retko događa. Hrvatska je u poziciji da je kao sagovornik prihvatljiva i Beogradu i Prištini, jer je u dobrim odnosima sa privremenim institucijama na Kosmetu, UNMIK-om, predstavnicima Srba iz Pokrajine i sa srpskom Vladom, izjavio je Staničić. Na pitanje da li treba očekivati da će Hrvatska pokrenuti konkretne inicijative pomoći Srbiji, Staničić je naveo da su predsednik Stipe Mesić i premijer Ivo Sanader dali jasne izjave da nema Evrope bez Srbije i da što pre Srbija uđe u EU, to će biti bolje i za region i za Evropu.


31. oktobar 2024. 09:22

Plasnik: Vreme je za rešenje kosmetskog pitanja

Ministar inostranih poslova Austrije Ursula Plasnik, smatra da treba što pre rešiti pitanje budućeg statusa Kosova i Metohije. Vreme je za rešenje kosmetskog pitanja. Stanovništvo je dovoljno dugo čekalo, izjavila je Plasnik sinoć novinarima u Beču, ukazujući da cilj EU ne može biti da se usred Evrope dobije zamrznuti konflikt. Ona je poručila, da EU neće dozvoliti da je neko razjedini i podsetila da su ministri inostranih poslova EU u SB UN podržali rezoluciju koja se oslanjala na plan izaslanika UN Martija Ahtisarija. Istovremeno Plasnikova je istakla da Srbija, kao i Kosmet, dugoročno treba da dobiju evropsku perspektivu. Približavanje Beograda EU je jasno regulisano. Tu postoje jasni kriterijumi, koji moraju biti ispunjeni, istakla je Plasnik. Ona je podsetila da je puna saradnja Beograda sa Haškim tribunalom preduslov za približavanje Srbije EU. Međutim, Plasnik je nagovestila da izručenje osumnjičenih za ratne zločine Ratka Mladića i Radovana Karadžića Hagu ne bi trebalo da bude postavljeno kao preduslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.


30. oktobar 2024. 18:24

Koštunica i Markulis: Poštovati Rezoluciju 1244 i Povelju UN

Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica i ministarka spoljnih poslova Kipra Erato Kozaku – Markulis su u razgovoru u Beogradu istakli da je neophodno pronaći kompromisno rešenje za status Kosova i Metohije, uz striktno uvažavanje Povelje UN i Rezolucije 1244 SB. Koštunica je naglasio da vlasti u Beogradu izuzetno cene stav Kipra o potrebi poštovanja medjunarodnog prava i očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije. Ukazujući da samo kompromisno rešenje koje uvažava norme medjunarodnog prava može garantovati mir i stabilnost u regionu, srpski premijer je upozorio da će svaki jednostrani akt albanskih separatista za Srbiju biti nelegitiman i ništavan.


30. oktobar 2024. 15:30

Kozaku-Markulis: Nikada nećemo priznati nezavisnost Kosmeta

Kipar nikada neće priznati nezavisno Kosovo i to smo stavili do znanja u EU, izjavila je u Beogradu šef kiparske diplomatije Erato Kozaku-Markulis. Ona je, posle razgovora sa srpskim kolegom Vukom Jeremićem, istakla da Nikozija podržava principe poštovanja međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta država i da Kipar, kao punopravni član EU, podržava napore posredničke trojke u pregovorima o budućem statusu Kosmeta. Nadamo se da će biti postignuto kompromisno i obostrano prihvatljivo rešenje, dodala je Kozaku-Markulis. Jeremić je ukazao da i Srbija i Kipar imaju otvorenu pretnju svom integritetu i da je malo zemalja koje tako dobro razumeju argumentaciju Srbije. Srbija se zalaže za kompromisno rešenje za Kosmet i u tome postoji apsolutna saglasnost Beograda i Nikozije, ponovio je šef srpske diplomatije. Kozaku-Markulis je podržala evropske integracije Srbije i naglasila da će Kipar, kao član EU, učiniti sve da Srbija postane član Unije.


30. oktobar 2024. 15:00

Koštunica traži poštovanje celovitosti Srbije

Srpski premijer Vojislav Koštunica je izjavio da je jasno da će, ako predstavnik EU u posredničkoj trojci Volfang Išinger predloži da pitanje budućeg uređenja Kosmeta bude rešeno po uzoru na nekadašnje odnose dve nemačke države, Srbija najodlučnije odbaciti taj predlog. U Rezoluciji 1244 nema nijednog slova o nezavisnosti Pokrajine, kao što nema ni reči o modelu koji je 1972. postojao između dve nemačke države, pa taj predlog ne može biti predmet razgovora, ukazao je Koštunica. On je potvrdio da će učestvovati u razgovorima Beograda i Prištine koji će, u nastavku pregovaračkog procesa o Kosmetu, biti održani 5. novembra u Beču. Srbija će insistirati da jasno bude definisano da se pregovarački proces mora odvijati u okviru Rezolucije 1244 SB, što znači da mora biti poštovan suverenitet i teritorijalni integritet Srbije i da mora biti garantovana suštinska autonomija za albansku nacionalnu manjinu na Kosmetu, ponovio je Koštunica.


30. oktobar 2024. 14:51

 Tadić i Markulis za kompromisno rešenje statusa Kosmeta

Predsednik Srbije Boris Tadić i ministarka spoljnih poslova Kipra Erato Kozaiku Markulis, saglasili su se u Beogradu da je pregovorima neophodno doći do kompromisnog rešenja za budući status Kosmeta, kao i da konačna odluka mora biti doneta u SB UN. Tadić je zahvalio ministarki Markulis na podršci koju Kipar pruža u očuvanju teritorijalnog integriteta Srbije na Kosovu i Metohiji. Ministarka Markulis je ponovila da Kipar podržava Srbiju na putu ka evropskim integracijama i punopravnom članstvu u EU. U razgovoru je konstatovano da su bilateralni odnosi Kipra i Srbije veoma dobri.


30. oktobar 2024. 14:35

Tadić na pregovorima u Beču 5. novembra

Predsednik Srbije Boris Tadić će učestvovati na sledećoj rundi direktnih pregovora Beograda i Prištine o budućem statusu Kosmeta u Beču, rečeno je Tanjugu u Predsedništvu Srbije. Juče je potvrdjeno da će na sastanku 5. novembra sa delegacijom kosmetskih Albanaca učestvovati i premijer Srbije Vojislav Koštunica. Tadić i Koštunica predvodili su Državni pregovarački tim na pregovorima sa predstavnicima kosmetskih institucija 28. septembra u Njujorku.


30. oktobar 2024. 14:03

IHT: SAD spremne na ustupke Rusiji zbog Kosmeta i Irana

SAD su spremne da ponude Rusiji ustupke u vezi sa Sporazumom o konvencionalnom naoružanju kako bi pridobile Moskvu da ublaži stavove o Kosmetu i Iranu, objavio je "Internešenel herald tribjun" (IHT). Pozivajući se na diplomatske izvore, list piše da su ustupci deo kompleksnog paketa koji Vašington priprema sa namerom da ubedi Rusiju da prestane da se protivi nezavisnosti južne srpske pokrajine i da obezbedi podršku za uvođenje novih sankcija Teheranu. Pitanje je da li će Rusija, ali i neke manje članice NATO-a prihvatiti kompromis, navodi IHT i ukazuje da diplomate veruju da bi, čak i ako Moskva ostane nepopustljiva po pitanju Kosmeta, SAD i većina članica EU ipak mogle da priznaju nezavisnost srpske pokrajine. To bi, prema mišljenju diplomata, moglo dodatno da destabilizuje Balkan, ugrozi odnose SAD sa Moskvom i navede Rusiju i Kinu da u SB UN ulože veto i blokiraju uvođenje novih sankcija Iranu, prenosi IHT.


30. oktobar 2024. 13:19

Samardžić: Beograd ne prihvata predlog na bazi sporazuma dve Nemačke

Ministar Srbije za Kosmet Slobodan Samardžić, izjavio je da vlasti u Beogradu neće prihvatiti eventualni predlog posredničke trojke za budući status Kosmeta, koji bi bio zasnovan na nemačko-nemačkom sporazumu iz 1972. godine. Ne očekujemo da trojka ponudi takav predlog jer bi to značilo priznavanje Kosmeta kao nezavisne države, rekao je Samardžić. On je podsetio da su nemačko - nemački sporazum potpisale dve nemačke države 1972. godine, praktično priznajući jedna drugu i da su one u dokumentu označene kao države koje imaju suverenitet i teritorijalni integritet. Kosmet nije takav slučaj, to je pokrajina u Srbiji pod upravom UN, a njen status biće određen tokom pregovora u okviru rezolucije 1244 SB, naglasio je Samardžić. On je ukazao da okvir te rezolucije ne dopušta da se pravi bilo kakav sporazum koji bi ličio na međudržavni. Predstavnik EU u posredničkoj trojci Volfgang Išinger predložio je trojci da Srbija i Kosmet urede odnose kao dve države, na način kako su to učinile dve nemačke države Berlinskim ugovorom iz 1972. godine, saznao je Tanjug u diplomatskim izvorima.


30. oktobar 2024. 12:25

Išinger predložio nemački model iz 1972. za Kosmet?

Predstavnik EU u pregovaračkoj trojci Kontakt grupe za Kosmet Volfgang Išinger, predložio je trojci da Srbija i Kosmet urede svoje odnose kao dve države, na način kako su to učinile dve nemačke države prema Berlinskom ugovoru iz 1972. godine, saznaje Tanjug u diplomatskim izvorima. Agencija navodi da je cilj tog ugovora bio da uspostavi dobre susedske odnose dve nemačke države i da je on garantovao de facto, mada ne de jure, priznavanje Istočne Nemačke. Tanjug prenosi da diplomate ukazuju da Išinger, promovišući nemački primer iz 1972., očigledno ima u vidu ponudu koju je Priština iznela u okviru pregovora o budućem uređenju južne srpske pokrajine o dobrosusedskim odnosima dve nezavisne države, ali ne i to što srpska strana odbija cepanja sopstvene države. Problem sa Išingerovim predlogom je neodgovarajuća paralela, jer je u nemačkom slučaju reč bila o dve odvojene države, dok je kosmetski problem primer nastojanja da na silu bude podeljena jedna suverena država, ocenjuju diplomate.


30. oktobar 2024. 11:24

 Stejt department negira novi plan za Kosmet

Američki Stejt dipartment je odlučno odbacio informacije o tome da postoji novi plan Vašingtonu za Kosovo i Metohiju, kojim bi status južne srpske pokrajine bio zamrznut u narednih 12 godina u zamenu za izdašnu finansijsku podršku kosmetskoj privredi. Apsolutno nema osnova za takve priče, izjavio je Tanjugu jedan od portparola Stejt dipartmenta Kertis Kupers i naglasio da Sjedinjene Države ostaju čvrsto privrženi jasno izraženim stavovima da je međunarodno nadgledana nezavisnost Kosmeta, na osnovu plana Martija Ahtisarija, najbolje rešenje za izlaz iz krize. Informacija o da Stejt dipartment radi na nacrtu predloga prema kojem bi status Kosmeta bio zamrznut do 2024, kada bi bio održan referendum – objavljena je na sajtu Balkanske istraživačke mreže (BIRN).


25. oktobar 2024.

BOGDANOVIĆ O PREGOVORIMA O KOSMETU

Verujem da će pregovori o budućem statusu Kosmeta biti nastavljeni i posle 10 decembra, ukoliko pre tog datuma ne dodje do kompromisnog rešenja, izjavio je za Medjunarodni radio Srbija član srpskog pregovaračkog tima, Goran Bogdanović. Razgovor vodila Senka Kuder.

  Očekujem da će tokom sledeće runde pregovora Beograda i Prištine, 5. novembra u Beču, doći do pomaka, iako je albanska strana u prethodnim susretima izbegavala razgovor o stasusu Kosmeta, rekao je Bogdanović. On je naglasio da Albanci nemaju argumente za nezavisnost Kosmeta i da je srpska strana uvek uspevala da pobije njihove pokušaje da istorijske činjenice u vezi sa Pokrajinom okrenu u svoju korist. Delegacija Beograda je tokom dosadašnjih razgovora iznosila jake argumente protiv nezavisnosti Kosmeta, svoje vidjenje budućeg statusa i konkretne predloge samouprave u Pokrajini, naveo je Bogdanoivić. On je, medjutim, upozorio na to da od naredne runde pregovora ne treba očekivati mnogo, ali je dodao da je dobro da razgovori budu nastavljeni kako bi delegacije Beograda i Prištine još jednom imale priliku da razmene argumente. 

Srpska strana je spremna da nastavi razgovore o 14 principa trojke Kontakt grupe, rekao je Bogdanović. Prema njegovim rečima, delegacija Beograda je stavili odredjene amandmane na taj predlog, a članovi trojke su donekle bili zadovoljni srpskim primedbama. Mi konstruktivno prilazimo razgovroima jer nam je u interesu da što pre dodje do kompromisnog rešenja statusa Kosmeta, istakao je Bogdanović. On je ocenio da, sa druge strane, prištinska delegacija pokušava da opstruira pregovore, ohrabrena podrškom pojedinih zemalja za stav da je nezavisnost jedini način da dodje do stabilizacije prilika na Kosmetu. Medjutim, sve više zemalja, uključujući pojedine članice Kontakt grupe i Evropske unije uvidja opasnost od proglašenja nezavisnosti Kosmeta, rekao je Bogdanović. On je objasnio da bi u tom slučaju bilo pogaženo medjunarodno pravo, kao i Povelja UN, i Helsinški završni akt, a bio bi destabilizovan čitav Zapadni Balkan, odnosno moglo bi doći do oružanih sukoba, što, kako je istakao, nikome nije u interesu. Oduzimati jednoj suverenoj zemlji deo teritorije, bez njene saglasnosti, predstavja veliki apsurd i mislim da to sve veći broj zemalja uvidja, naveo je Bogdanović.


22. oktobar 2024.

 U BEČU ODRŽANA TREĆA RUNDA PREGOVORA BEOGRADA I PRIŠTINE

U Beču je okončana treća runda direktnih pregovora delegacija zvaničnog Beograda i Prištine o budućem statusu Kosova i Metohije, koja je održana uz posredovanje ''trojke'' Kontakt grupe. Medjunarodni posrednici su zvanično predstavili svoj dokument od 14 tačaka, čiji su ključni principi da vlasti u Beogradu više neće neće neposredno upravljati Pokrajinom, kao i da će srpska i albanska strana razvijati specijalne odnose i sve probleme rešavati na miroljubiv način. Srpska delegacija je predstavila kontradokument koji takodje sadrži 14 tačaka, a čija je suština da buduće uredjenje Kosmeta mora biti zasnovano na Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN. U dokumentu se, izmedju ostalog, naglašava da ne može biti povratka na stanje od pre ratnih sukoba 1999. godine, ali da su strane u pregovorima obavezne da se uzdrže od jednostranih poteza. Jedna od tačaka srpskog predloga ističe da Beograd neće upravljati južnom pokrajinom u delokrugu nadležnosti koje na osnovu budućeg sporazuma budu pripale Prištini, odnosno da srpske institucije neće biti prisutne na Kosmetu  u oblastima koje saglasno budućem dogovoru ne budu u ingerenciji Beograda. U srpskom dokumentu se navodi da se Beograd neće mešati u odnose Prištine sa međunarodnim finansijskim institucijama, osim u kontekstu svojih obaveza kao subjekta međunarodnog prava.

Nova runda pregovora zvaničnog Beograda i Prištine o budućem statusu Kosova i Metohije će se, uz posredovanje "trojke" Kontakt grupe, održati 5. novembra u Beču – izjavio je ministar inostranih poslova Srbije Vuk Jeremić posle trećeg direktnog susreta sa albanskom stranom u glavnom gradu Austrije. On je dodao da su pregovori bili veoma teški i da je srpska strana iznela duboke rezerve prema nekim od 14 tačaka koje je danas predstavila međunarodna posrednička "trojka". Srpska delegacija  je od albanskih predstavnika tražila da se izjasne o stavu Beograda da je pregovarački proces definisan Rezolucijom 1244 UN, što je prihvatila i posrednička ''trojka'' – naglasio je Jeremić. Naglašavajući da ne može biti napretka u pregovorima ako Albanci i dalje budu pretili unilateralnim potezima, šef diplomatije je naveo da je srpska delegacija ukazala da je veštačko oročavanje procesa besmisleno i da ne pomaže u traženju rešenja. Jeremić je ocenio da pregovori ulaze u presudnu fazu, jer je neophodno pronaći minimalnu saglasnost o predloženim dokumentima kako bi proces mogao da se nastavi.

  Srpski ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić je posle pregovora naveo da je bilo reči o statusu Pokrajine, ali da albanska delegacija nije želela ozbiljan razgovor o toj temi. On je izrazio zadovoljstvo stavom posredničke ''trojke'', koja je, kako je naveo, istakla da Kontakt grupa nema nameru da izadje van okvira Rezolucije 1244.  Samardžić  je ocenio da ne treba očekivati veliki napredak u pregovorima do 10. decembra, kada bi posrednička ''trojka'' trebalo da dostavi izveštaj generalnom sekretaru UN Banu Ki Munu.

18. oktobar 2024.

RADIĆ O NOVIM PROVOKACIJAMA NA KOSOVU I METOHIJI

Bez obzira na brojne apele Srbije kad su u pitanju pokušaji da se pregovori o budućem statusu Kosova i Metohije oroče ili uslove, taj se proces i dalje odvija pod senkom pretnji i upozorenja o mogućoj eskalaciji nasilja u Pokrajini, ukoliko ne dodje do nezavisnosti Pokrajine. Poslednjih dana nasilje i preuzimanje kontrole nad severnim delom Kosmeta najavljuje i teroristička organizacija Albanska nacionalna armija. Takve i slične izjave, umesto osude, za brojne medjunarodne zvaničnike predstavljaju čak i argument u prilog nezavisnosti. U razgovoru sa vojnim analitičarem Aleksandrom Radićem, naš novinar Mladen Bijelić potražio je odgovor na pitanje koliko su realne i opasne takve najave.

  Albanci na Kosovu i Metohiji mogu da zaprete silom, ukoliko ne budu zadovoljni procesom rešavanja statusa pokrajine, što po njima podrazumeva isključivo nezavisnost, ocenio je vojni analitičar Aleksandar Radić. Za razliku od njih, Srbija je ograničena jedino na pregovore, a svako pominjanje nasilja sa njene strane bilo bi neozbiljno i kontraproduktivno po njene interese, smatra Radić.

»Verujem da će kosovski Albanci prvi preduzeti akciju jer oni imaju najviše motiva i osećaju da su snažniji na svom terenu. Oni imaju jedan vrlo bitni adut, koji mi sa srpske strane nemamo«, kaže Radić.

To je, kako smatra, mogućnost da zaprete silom, jer, prema njegovoj oceni, Albanska nacionalna armija, kao i druge paravojne formacije na Kosmetu, imaju stvaran potencijal da nanesu značajne gubitke kroz razne terorističke aktivnosti. Takodje, postoji i otvorena pretnja medjunarodnim snagama na Kosovu i Metohiji, ukoliko se ne dobije zadovoljavajuća podrška od strane Zapada, rekao je Radić. Naravno ova poslednja mogućnost u ovom trenutku ne izgleda kao realističan scenario, tako da su Srbija i Srbi, a naročito oni koji žive na Kosovu i Metohiji daleko više ugroženi od aktivnosti takvih terorističkih organizacija, nego što su to medjunarodne snage, ocenio je on. Radić naglašava da se protiv ovih neleganih formacija Srbija mora oslanjati na Vojsku i policiju, odnosno »jedina relevantna snaga sa naše strane su legalne organizacije, dok bi uključivanje bilo kakvih paravojnih snaga od strane Srbije bilo unapred osudjeno na neuspeh i kontraproduktivno, što bi rezultiralo krupnim političkim posledicama, negativnim po srpske interese«. Uz to, Radić ocenjuje da su paravojne srpske formacije koje se spominju u javnosti »samo medijska provokacija i ništa više od toga«.

Radić ističe da je Vojska Srbije ona legalna institucija koja treba da ispuni svaki zadatak koji joj bude naredjen, ocenjujući kako su vojni zvaničnici kroz dosadašnje istupe pokazali »da nisu avanturisti, odnosno da nisu spremni da se uključe u bilo čiju političku manipulaciju i promociju, koja bi se ogledala kroz bombastične političke fraze i prazni patriotizam«. Ali, kad je reč o pravilnom izvršavanju zadataka mislim da vojsci treba verovati i da će ona podržati svako političko rešenje do koga bi se došlo u pregovaračkom procesu, ocenio je Aleksandar Radić, u izjavi za »Medjunarodni radio Srbija«.


18. oktobar 2024.

ITALIJA - ISTINA O KOSOVU

Italijanski ministar odbrane Arturo Parisi izjavio je nedavno da je 255 italijanskih vojnika obolelo a 37 umro posle boravka u zonama u kojima je korišćeno oružje sa osiromašenim uranijumom na Kosovu i Metohiji i u Bosni. Parlamentarna istraga o obolelim vojnicima je pokrenuta na inicijativu Zelenih i asocijacija koje se bore za odbranu žrtava rata. Istraga će trajati do kraja godine, ali je važno da javnost sazna istinu. Jedan od inicijatora, poslanik Zelenih u parlamentu Tana de Zuleta izjavila je "da se Italija brine za vojnike, ali niko ništa ne čini za civile koji su bile žrtve tog oružja". O stradanju italijanskih vojnika od osiromašenog uranijuma naš radio je pisao pre nekoliko godina i razgovora sa novinarkom Mariji Lini Veko. Povod je bio njen boravak, knjiga o KiM i nastojanje da u Italiji javnosti predoči šta se na Kosovu tačno dešavalo i dešava. Novinarka Ljiljana Sindjelić Nikolić iz tadašnjih intervjua prenosi najzanimljivije odlomke koje svedoče o aktuelnosti problema sa kojim se suočavaju i druge zemlje čiji su vojnici bili na prostoru bivše Jugoslavije.
Arturo Parisi

Marija Lina Veka na Kosovu i Metohiji je boravila preko dvadeset puta. U početku je to bio uobičajen novinarski angažman, a zatim aktivnostima dodaje i humanitarne projekte. "Radi se o projektima koji će trajati nekoliko godina i koji kao temu imaju borbu protiv raka i izolacije", rekla nam je, dodajući da su jedni usmereni na rad u Srbiji a drugi u Italiji. "Radim na utvrdjivanju činjenica o posledicama upotrebe osiromašenog uranijama na italijanske vojnike koji su boravili na Kosovu i Metohiji. Na ovome radim sa jednom asocijacijom koja se bavi odbranom žrtava, pre svega vojnih. Govorim o žrtvama onoga sto se desilo tokom bombardovanja na Kosovu. Imamo mnogo vojnika koji su oboleli i onih koji su umrli kako sa Kosova tako i iz Bosne, koje ministarstvo odbrane ne priznaje. Ministarstvo ne priznaje činjenicu da su oboleli od kontaminacije, da su bili zaraženi. Jer, ako se nekome prizna da je oboleo tokom ovih ratnih intervencija, ako se prizna da je bio ozračen, praktično treba da mu se da ekonomska pomoć, a ako se da jednom, onda treba dati svima i to je jedan krug, jedna borba koja se vodi na tom polju. Mnogi od njih su sa porodicama na ivici egzistencije, jer nemaju novca da plate lečenje", rekla nam je Marija Lina Veko. Ova hrabra novinarka tada je započela i rad na istraživanjima na teritoriji Srbije o pojavi kancerogenih oboljenja. Ovo istraživanje još traje.

Odgovarajući na pitanje koliko su u Italiji spremni da čuju o onome što se dešava na Kosovu i koje su posledice angažovanja italijanskih vojnika kaže: "Italijanski narod je dosta indiferentan, ima mnogo neznanja u Italiji o Kosovu, ima mnogo dezinformacija, pogrešnih informacija, na primer terminom Balkan obuhvata se i ono što nije Balkan, kada se govori o Slovenima mnogi misle da su i Rumuni Sloveni, čak se i ne zna tačno gde je Srbija, a Srbija je Evropa. To je problem. Za Srbiju je zato problem da izadje iz izolacije i da bude priznata kao Evropa. A kada sam prvi put dosla na Kosovo nisam imala objektivnu predstavu vaše situacije. Moje kolege novinari govorili su mi jedno a realnost na Kosovu bila je drugačija. Slušala sam o miru koji je stigao, o multietničnosti, o mirotvorstvu. A zapravo postojala je jedna većina, albanska, koja je bila više-manje arogantna, zaštićena od medjunarodne zajednice iz ekonomskih i političkih razloga i postojale su manjine, uglavnom Srbi, Romi, male grupe Hrvata koji žive u sramnim uslovima. Realnost me porazila. Htela sam da posvedočim. Celo Kosovo sam obišla uz pomoć italijanskih karabinjera, koji su i vama puno pomagali. Karabinjeri koji su pod komandom Kfor govorili su mi da ne mogu da garantuju bezbednost pa je postalo sve teže da se vide uslovi u kojima Srbi žive. Tako da mi se čini da to odgovora jednom odredjenom crtežu, jednoj slici, da to odgovara nekima, da ne treba da se vidi ono što je tamo, ono što je problem treba da nestane…stari da umru, mladi da odu sa Kosova. To je vrlo je nezgodno za medjunarodnu zajednicu, evropske zemlje i za Srbiju, jer Srbija treba da udje u EU. Srbima treba garantovati bezbednost a to postaje za medjunarodnu zajednicu malo nelagodno pa je bolje da Srbi odu sa Kosova", iznosila je svoje mišljenje italijanska novinarka. U njenoj knjizi sačuvani su brojne uspomene sa terena, dirljivi susreta sa ljudima, otvoreni razgovori Albancima i preostalim Srbima. Jednom prilikom nam je ispričala i ovo: "Pomenuću i jednu stariju gospodju koja živi sama, okružena Albancima i koja očekuje povratak sina, jednog inžinjera koji nikada neće doći iz Gnjilana gde je radio. Jednog dana je ušao u fabriku i nikada više nija izašao. Na početku su je mnogi novinari obilazili i svaki je uzeo od nje fotografiju sina obećvši da će ga potražiti i obavestiti je o njegovoj sudbini. Niko joj se nije javio a ona danas nema više ni sina niti njegove fotografije. Da, ima momenata kada se više ne osećam kao novinar, osećam se nemoćno, htela bih da uradim nešto više a ne mogu", rekla nam je Marija Lina Veko.

Vredna pažnje je i informacija da će do kraja oktobra Pentagon podneti izveštaj o oboljevanju od raka u američkim oružanim snagama. Moguće je da će uz naučne i kliničke dokaze doći i do zabrane upotrebe municije sa osiromašenim uranijumom. "To bi trebalo da bude uslov za pokretanje budućih zajedničkih operacija NATO", smatraju u stranci Zelenih u Italiji.


15. oktobar 2024.

 JEREMIĆ -Najšira autonimija za Kosmet u okviru Srbije

Verujem u pregovarački proces i iznalaženje kompromisnog rešenja u pogledu budućeg statusa Kosova i Metohije, prihvatljivog za Beograd i Prištinu, istakao je ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, učestvujući na 7. Samitu posvećenom razvoju Srbije. Izveštaj Mladena Bijelića.

  Šef diplomatije Srbije Vuk Jeremić je podsetio da je u nedelju, tokom druge runde pregovora u Briselu, delegacija Srbije prezentovala plan za sadržajnu autonomiju Kosmeta.Verujemo da je to prihvatljivo rešenje, jer takvi primeri već postoje u svetu i uspešno funkcionišu, rekao je Jeremić, navodeći da taj plan kosovskim Albancima, kao većinskom narodu u Pokrajini, daje najširu autonomiju, odnosno pravo da odlučuju o svim pitanjima u vezi sa lokalnom samoupravom. Suverenitet i terirorijalni integritet Srbije je jedino o čemu ne možemo da pregovaramo i gde ne može da bude ustupaka, istakao je Jeremić. Spremni smo na maksimalne kompromise i pružamo iskrenu ruku pomirenja, ali najšira autonomija na Kosmetu mora da se ostvari jedino u okviru Srbije i kasnije EU, rekao je Jeremić, ocenjujući da pregovaračlki proces ometa to što se u izjavama medjunarodnih zvaničnika albanskoj strani neprestano stavlja u izgled dobijanje nezavisnosti, ukoliko dve strane do 10. decembra ne iznadju kompriomisno rešenje.

U tim uslovima moramo da se zapitamo može li uopšte da postoji dobra volja od strane alabanske delegacije da se traži i iznadje kompromis, rekao je Jeremić, ističući kako na to neprestano ukazuje tokom brojnih susreta sa evropskim i svetskim zvaničnicima, kao i na značaj stabilne političke situacije u Srbiji na ukupnu stabilnost regiona.

Učesnicima Samita Jeremić je predočio da je Srbija posvećena punoj saradnji sa zemljama u regionu na putu evropskih integracija, ističući da je pristupanje EU strateški cilj Vlade Srbije, oko kojeg nema nikakve dileme. Kad je u pitanju pristupanje Srbije NATO, Jeremić je  istakao da po tom pitanju postoje različiti stavovi u okviru vladajuće koalicije.

Na insistiranje inostranih novinara da odgovori kakva bi bila reakcija zvaničnog Beograda ako albanska vlast na Kosovu i Metohiji ipak jednostrano proglasi nezavisnost, Jeremić je istakao uverenje da do toga neće doći. Ukoliko bi se ipak takav scenario ostvario, Srbija bi takvu odluku proglasila ništavnom i u diplomatskim krugovima i svim diplomatskim sredstvima bi se trudila da takvu odluku ospori, naveo je Jeremić. On  je posebno istakao da bi, u tom slučaju, evropski put Srbije bio znatno usporen, kao i proces evropskih integracija u celom regionu, kao i da bi se to značajno odrazilo na ukupnu stabilnost regiona. To bi ujedno značilo da su demokratiju, mir i prosperitet zemalja Zapadnog Balkana pobedile neke sasvim suprotne vrednosti od onih na kojima počiva EU. Sila i nametanje jednostanih rešenja, suprotni su vrednostima Evropske Unije, kojima Srbija teži izgradjujući proevropsko društvo. To bi bio krajnje negativan signal koji bi značajno uticao na budućnost Zapadnog Balkana, zaključio je Jeremić.


14. oktobar 2024.

"Trojka" za ubrzanje, novi sastanak 22. oktobra u Beču

Posrednička trojka Kontakt grupe najavila je intenziviranje procesa pregovora o statusu Kosova i Metohije, posebno posle sledeće runde, zakazane za 22. oktobar u Beču, kako bi se došlo do zajedničke osnove za moguće rešenje. Trojka je, posle druge runde pregovora Beograda i Prištine, saopštila da su na današnjem sastanku Beograd i Priština međusobno detaljnije razjasnili svoje predloge. Beograd je dodatno objasnio predlog o autonomiji za Kosovo u okviru Srbije, a Priština o prijateljstvu i saradnji dve nezavisne države, uz poštovanje manjinskih prava. Obe strane su istakle da će nastaviti da izvršavaju obaveze koje su preuzele u Beču i Njujorku o uzdržavanju od provokativnih poteza ili izjava koje bi mogle da ugroze bezbednost u regionu i pregovarački proces, navedeno je u saopštenju. Trojka je, kako je formulisano u saopštenju, podsetila obe strane da će proces biti zaključen izveštajem Kontakt grupe generalnom sekretaru UN do 10 . decembra.


14. oktobar 2024.

Dobar početak, otkloniti negativne uticaje

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić i ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić, ocenili su u Briselu, po okončanju druge runde pregovora da je današnji sastanak bio dobar početak pregovora, ali da je za njihov uspeh neophodno odstraniti negativne uticaje na tok procesa. Ti negativni uticaji su, kao su objasnili, veštački rok za kraj pregovora, 10. decembar i izjave pojedinih međunarodnih aktera, koji utiču na to da kosovski Albanci nemaju iskrenu želju da pregovaraju. Predstavili smo detalje plana o suštinskoj autonomiji i bilo je dosta pitanja i observacija albanske strane i "trojke", rekao je Jeremić. Samardžić je rekao obećanja o tome šta će se desiti posle 10. decembra, odnosno najave jednostranog proglašsenja nezavisnosti, jako otežavaju proces pregovora.


05. oktobar 2024.

KOSOVO IZMEĐU BRISELA I NJUJORKA

Ni jedan datum pa ni 10. decembar nije zvanično potvrđen ni u Vašingtonu, ni u Moskvi ni u Briselu za određivanje konačnog statusa Kosova i Metohije, ocenili su učesnici okruglog stola »Kosovo i Metohija između Njujorka i Brisela. Deseti decembar je samo datum kada pregovaračka »trojka« treba da podnese izveštaj generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija o rezultatima pregovora sa Beogradom i Prištinom u iznalaženju rešenja za status Kosova. Pripremio Đuro Malobabić.

Po mišljenju državnog sekretara u ministarstvu za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Dušana Prorokovića pregovori oko rešavanja statusa Kosova nemaju alternativu. Dolazak misije EU na Kosovo morao bi biti praćen i pozitivnim merama Brisela prema svim zemljama zapadnog Balkana. Tu su pre svega mere poput ukidanja viza i otvaranje finasijskih fondova EU. Na ovaj način građanima i političarima iz ovog regiona na jasan način bi se stavilo do znanja šta mogu da očekuju i kakve su im evropske perspektive, smatra Proroković.

Novina u pregovorima Beograda i Prištine uz posredstvo pregovaračke »trojke« Kontakt grupe sastavljene od predstavnika SAD, Rusije i EU u odnosu na prethodno posredovanje Martija Ahtisarija jeste što će se »trojka« bez svog predloga potruditi da se do kompromisnog rešenja dođe. Razlog je taj što će i odgovornost za eventualni uspeh ili neuspeh pregovora »trojka« podjednako snositi, smatra funkcioner Pakta za stabilnost i bivši ministar spoljnih poslova SCG Goran Svilanović. On je mišljenja da je ključ odlučivanja u rukama EU, tačnije u Nemačkoj kao najvećoj i nauticajnijoj zemlji EU na prostorima Balkana.

Nosilac Srpske liste za Kosovo Oliver Ivanović je naglasio da je cilj SAD da se određivanje stausa Kosova ubrza zbog činjenice da na Kosovu nema njihovih strateških interesa kao što su zlato, dijamanti i nafta. Ivanović je mišljenja da bi po njegovim rečima neuspešnu misiju UN na Kosovu pod hitno trebala da zameni misija EU.

I politički analitičar Milan Nikolić deli mišljenje da Srbija mora da igra na kartu brzog približavanja EU. On smatra da bi Beograd trebao da izađe sa inicijativom odnosno saglasnošću EU da Brisel pošalje svoju misiju na Kosovo, ali bez suštinskog menjanja Rezolucije 1244 UN i da se jasno odredi po ovom pitanju i da izađe sa konkretnim predlozima za brže približavanje Srbije EU.

Analitičar Đorđe Vukadinović ukazuje na tri zablude koje su postojale na početku pregovaračkog procesa oko određivanja statusa Kosova. To su da Srbiji nije mnogo stalo do Kosova i da će se brzo prihvatiti nametnuto rešenje, da se njen pregovarački tim podeli na dva dela, a treća zabluda je da će Rusija odustati od veta u Savetu bezbednosti i prihvatiti gotova rešenja Vašingtona i Brisela. Rešenje za status Kosova trenutno se traži na relaciji Brisel-Vašington-Moskva i onog časa kada se tri strane usaglase, ono će biti ponuđeno Beogradu i Prištini koji teško mogu da približe stavove o autonomiji odnosno nezavisnosti., smatra Vukadinović.


30. septembar 2024.

Tadić tražio u UN podršku za poziciju Srbije o Kosmetu

Predsednik Republike Srbije Boris Tadić je tokom zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku zatražio podršku za poziciju zvaničnog Beograda u pregovorima o budućem statusu o Kosovu i Metohiji, podršku međunarodnom pravu, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije, saopšteno je iz Kabineta predsednika.

Predsednik Tadić je u preko 20 bilateralnih susreta tokom protekle nedelje isticao da rešenje za Kosmet mora biti doneto u Savetu bezbednosti UN, da Srbija brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet mirnim i pravnim sredstvima, iskreno se zalažući za kompromisno rešenje za južnu pokrajinu koje će stabilizovati Balkan i biti doprinos pomirenju naroda u regionu. Srbija je miroljubiva i demokratska zemlja koja ima za ciljeve ubrzani ekonomski razvoj zemlje i članstvo u Evropskoj uniji, preneo je sagovornicima Boris Tadić, navedeno je u saopštenju. Podseća se, takodje, da je predsednik Tadić predvodio od 24. do 28. septembra delegaciju Republike Srbije na 62. Generalnoj skupštini UN.U okviru zasedanja Generalne skupštine, Tadić je razgovarao sa zvaničnicima zemalja članica Saveta bezbednosti UN, predsednicima Paname Martinom Torihosom, Slovačke Ivanom Gašparovičem, Južnoafričke Republike Taboom Mbekijem, premijerom Italije Romanom Prodijem, predsednikom Republike Kongo Denisom Sasu Nguesom, kao i sa delegacijom Katara.

Takođe, predsednik Srbije imao je razgovore i sa ministrima spoljnih poslova Narodne Republike Kine Jang Điečijem, Ruske Federacije Sergejom Lavrovim, Perua Hoze Antoniom Garsia Belaundeom i Kraljevine Belgije Karelom de Guhtom. Predsednik Srbije imao je susrete i sa generalnim sekretarom UN Ban Ki Munom, predsednicima Islanda Olafurom Ragnarom Grimsonom, Kipra Tasosom Papadopulosom, austrijski kancelarom Alfredom Guzenbauerom, premijerima Holandije Janom Peterom Balkenendeom, Slovenije Janezom Janšom, kao i ministarkom spoljnih poslova Republike Grčke Dorom Bakojani. Predsednik Tadić imao je i niz sastanaka sa predstavnicima Evropske unije, visokim predstavnikom za spoljnu politiku i bezbednost Havijerom Solanom, komesarom za proširenje Olijem Renom, kao i generalnim sekretarom NATO Jap de Hop Sheferom. Predsednik Srbije razgovarao je i sa generalnim sekretarom Saveta Evrope Terijem Dejvisom. Na prijemu koji je priredio predsednik Sjedinjenih Američkih Država DŽordž Buš Tadić je preneo u kratkom razgovoru predsedniku Bušu poziciju Srbije o pitanju budućeg statusa Kosova i Metohije.


30. septembar 2024.

Koštunica: Uloga međunarodne zajednice sada presudna

Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica ocenio je da presudnu ulogu u okretanju ka demokratskom rešenju za buduće uređenje Kosova i Metohije i u odbacivanju nasilnog i jednostranog rešenja, koje u ovom trenutku ima međunarodna zajednica. Srbija je u Njujorku ponudila albanskoj strani kompromisno i demokratsko rešenje koje se sastoji u garantovanju statusa najpovlašćenije nacionalne manjine koji danas postoji u svetu, istakao je Koštunica, rezimirajući sadržaj i moguće domete prvog direktnog sastanka Bograda i Prištine na najvišem nivou, u petak u Njujorku. Srbija će prihvatiti svaku sugestiju i predlog bilo albanske strane, bilo trojke, koji je utemeljen na položaju koji danas ostvaruje neka nacionalna manjina u svetu.

Ustavna garancija da će Srbija u potpunosti poštovati da albanska nacionalna manjina ima dogovoreni status najpovlašćenije nacionalne manjine biće, prema njegovim rečima, obezbeđena kroz utvivanje funkcionalne i suštinske autonomije za Kosovo i Metohiju unutar Srbije. Samo demokratsko rešenje položaja albanske nacionalne manjine u Pokrajini može garantovati stabilnost i mir, ocenio je premijer. Nasilna i jednostrana rešenja na osnovu kojih bi albanska nacionalna manjina u Srbiji pokušala da stvori još jednu albansku državu predstavljaju izuzetno opasan presedan, koji bi ugrozio ne samo Balkan, već i celokupan međunarodni poredak, upozorava Koštunica.

Predsednik Vlade Srbije i naredne sedmice nastavlja diplomatsku ofanzivu čiji je cilj da obezbedi podršku medjunarodne zajednice za predloge Srbije. On će se tako u utorak, 2. oktobra, obratiti Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope u Strazburu, u okviru jesenjeg zasedanja tog tela najstarije evropske organizacije. Premijer Srbije je specijalni gost na oktobarskoj sednici skupštine Saveta Evrope. Srbija je, inače, do novembra predsedavajući Komiteta ministara Saveta Evrope.


28. septembar 2024.

 PRVI DIREKTNI RAZGOVORI BEOGRADA I PRIŠTINE

TADIĆ: SRBIJA SPREMNA ZA KOMPROMIS

Predsednik Srbije Boris Tadić, izjavio je na početku novih direktnih pregovora Beogarad i Prištine o budućem statusu Kosmeta, u misiji EU pri UN u Njujorku, da Srbija novu rundu pregovora vidi kao veliku priliku za postizanje istorijskog kompromisa. Srbija je zaista spremna da napravi kompromis i namerava da bude veoma fleksibilna kada je reč o okviru samouprave za kosmetske Albance, rekao je Tadić na sastanku i izrazio nadu da će biti postignuto rešenje koje će obezbediti mir u regionu. Predsednik Srbije je istakao da je tema razgovora budući status Kosmeta i ocenio da se rešenje tog problema neće odraziti samo na sudbinu Srba i Albanaca, već svih naroda na zapadnom Balkanu, a verovatno i šire.

Boris Tadić

 

Ako ne budemo veoma pažljivi, možemo narušiti arhitekturu međunarodnog poretka, upozorio je Tadić i dodao da upravo zbog toga mora biti postignut dogovor koji će u potpunosti potvrditi principe međunarodnog prava sadržane u Povelji UN i Završnom aktu iz Helsinkija. Mora biti poštovan teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, jednako kao i ispunjenjene legitimnog prava albanske zajednice na Kosmetu na samoupravu, naglasio je Tadić. On je naveo da je za postizanje tog istorijskog cilja najvaznije da dođe do korenite promene u odnosima Srba i Albanaca tako da, umesto sumnjičavosti i antagonizma, ti odnosi budu zasnovani na poverenju i saradnji. Za to je neophodno da sve strane prihvate tri osnovna principa, rekao je Tadić, navodeći da se prvi tiče pomirenja i da Srbi i Albanci moraju da prestanu sa isključivošću. Drugi princip koji može doprineti transformaciji odnosa Srba i Albanaca je istinska posvećenost miru. Sve strane moraju kategorički da odbace pretnje o upotrebi sile i to ne sme biti element bilo kog dela ovog mirovnog procesa, istakao je predsednik Srbije. Tadić je kao treći princip naveo partnerstvo pod zajedničkim suverenitetom. Do sada nismo gledali jedni na druge kao na kredibilne partnere pod zajedničkom krovom. To mora biti promenjeno i kompromis mora biti na dnevnom redu, rekao je srpski predsednik. Pozivajući kosmetske Albance da sa Srbima grade zajedničku budućnost, predsednik Srbije je istakao da će se Srbija i ubuduće ponašati odgovorno i da i dalje želi da bude odlučujuća regionalna snaga koja će uticati na stabilnost i bezbednost. Spremni smo da učinimo sve što je u našoj moći da ispunimo svoje demokratske odgovornosti prema sebi, susedima i svetu, zaključio je Tadić i pozvao delegaciju Prištine da usvoji isti stav, jer je, kako je naglasio, za kompromis potrebno dvoje.


28. septembar 2024.

KOŠTUNICA: DA SE SVI OBAVEŽU NA SPORAZUMNO I DEMOKRATSKO REŠENJE 

  Srpski premijer Vojislav Koštunica, predložio je u Njujorku, na početku direktnih pregovora Beograda i Prištine o statusu Kosmeta, da se sve učesnice procesa, Srbija, međunarodna zajednica i albanska strana, najpre obavežu da će podržati i prihvatiti samo sporazumno i demokratsko rešenje i da neće posegnuti za jednostranim potezima. Takvo obavezivanje bi isključilo bilo kakve pretnje i bilo kakav oblik pravnog nasilja, koje bi podrazumevalo kršenje Rezolucije 1244 i Povelje UN, naglasio je Koštunica. Demokratsko rešenje isto tako isključuje mogućnost da se vojno prisustvo međunarodnih snaga na Kosmeru može iskoristiti u funkciji eventualnog jednostranog proglašavanja nezavisnosti Pokrajine, budući da su međunarodne vojne snage došle na Kosovo i Metohiju da bi štitile Rezoluciju 1244 i važeće norme međunarodnog poretka, ocenio je Koštunica.

Vojislav Koštunica

On je pozvao kosovske Albance da se zajedno sa Beogradom angažuju na pronalaženju demokratskog rešenja za Kosmet u vidu pune i funkcionalne autonomije, sa punom slobodom da ostvaruju sva svoja prava i upravljaju svojim životima, ocenjujući da ne može nijedna strana država imati veći interes od same Srbije da radi na ostvarivanju istinskih interesa svih građana i zajednica koje žive na njenoj teritoriji. Prema premijerovim rečima, do demokratskog rešenja može se doći samo zajedno, i to uz podjednako uvažavanje interesa države Srbije i albanske nacionalne manjine, i, naravno, međunarodnog prava, ali da niko nema pravo da ohrabruje kosovske Albance da je ono što im nudi Srbija malo i da im obećava podršku za nezavisnost. Svi moraju biti svesni da je opasna zabluda verovati da je moguće da se Srbiji nametne rešenje, i da će Srbija bilo kada priznati da na njenoj teritoriji postoji nezavisna država Kosovo, ukazao je Koštunica. U tom kontekstu, on je dodao i da Srbija ne može da zamisli da bi međunarodna zajednica mogla da odustane od demokratskog rešenja i opredeli se za jednostrane korake i pravno nasilje. U tom procesu Srbija će, zalažući se za demokratsko rešenje, braniti čast nacije i dostojanstvo svoje istorije, vere i kulture, koji su neraskidivo i organski povezani sa Kosovom i Metohijom, poručio je Koštunica i upitao - čime bi se mogla opravdati odluka da simboli srpske države i nacije, Pećka patrijaršija i Gračanica, koje je srpski narod podizao pre osam vekova, od 2024. godine prestanu da budu u Srbiji? Na svetu ne postoji država koja bi se ikada pomirila sa takvim poniženjem, pa bi bilo apsurdno očekivati tako nešto i od moje zemlje, poručio je Koštunica.


27. septembar 2024.

TADIĆ U UN: Nezavisnost Kosmeta neprihvatljiva

Predsednik Srbije Boris Tadić, poručio je da je nezavisnost Kosmeta za Srbiju neprihvatljiva i pozvao kosmetske Albance da pristupe obnovljenim pregovorima bez prejudiciranja ishoda. Tadić je, u govoru na 62. zasedanju Generalne skupštine u Njojorku, rekao da je Beograd, polazeći od čvrstog stava da je nezavisnost Kosmeta za Srbiju neprihvatljiva, kosmetskim Albancima ponudio posebna prava i nadležnosti, za autonoman razvoj njihove zajednice unutar Republike Srbije.

  Pregovarački tim Beograda je ponudio model decentralizacije, zasnovan na evropskim rešenjima, koji bi efikasno zaštitio interese kosovskih Albanaca, ali i ugrožene srpske, kao i drugih, nealbanskih etničkih zajednica u Pokrajini, rekao je Tadić. On je ukazao da je od 1999, više od 200.000 Srba napustilo Kosmet, a da se do sada, prema podacima UNHCR-a, vratilo svega njih 7.100. Danas se pregovori odvijaju pod okriljem Kontakt grupe, ali legitimnu odluku o budućem statusu Kosmeta može doneti samo SB UN, jer jedino odluka te institucije može imati uporište u međunarodnom pravu, upozorio je srpski predsednik.

On je naglasio da se demokratska Srbija, insistirajući na poštovanju svog teritorijalnog integriteta, zalaže da se do rešenja dođe diplomatskim, pravnim i mirnim sredstvima i da stoga ne prihvata pretnju nasiljem druge strane u pregovorima kao argument za prekrajanje granica legitimnih demokratija i rušenje normi međunarodnog prava. Osvrćući se na pretnje da će Priština jednostrano proglasiti nezavisnost 11. decembra, Tadić je upozorio da posle eventualnog jednostranog priznanja nezavisnosti Kosmeta međunarodni pravni poredak nikada više ne bi bio isti, a da bi mnogi separatistički pokreti u svetu iskoristili novouspostavljeni presedan, čime bi bili destabilizovani mnogi regioni u svetu. Tadić je rekao da Srbija uporno upozorava na nesagledive posledice takve neprincipijelne i opasne politike, i ostaje privržena traganju za mirnim i kompromisnim rešenjem kroz dijalog, uz puno poštovanje Povelje UN. Zato pozivamo legitimne predstavnike kosovskih Albanaca da pristupe obnovljenim pregovorima, bez prejudiciranja ishoda, kako bi došli do kompromisnog rešenja prihvatljivog za obe strane, koji bi vodio dugoročnom srpsko-albanskom pomirenju, naveo je Tadić.

Predsednik Srbije je govorio i o strateškom interesu Srbije da postane članica EU, nastojanjima da do kraja 2024, postane kandidat za punopravno članstvo u EU, kao i o angažmanu Beograda u procesu evroatlantskih intergacija, u programu Partnerstvo za mir i time jasno manifestuje prihvatanje evropskih vrednosti i spremnost da se razvija u skladu sa najvišim evropskim standardima. Evropska perspektiva zapadnog Balkana najefikasniji je put za stabilizovanje situacije i ubrzavanje razvoja zemalja regiona kazao je srpski predsednik i potvrdio rešenost i potpunu opredeljenost Beograda da uspešno okonča saradnju sa Haškim tribunalom. To nije samo naša međunarodna obaveza, to dugujemo pre svega sebi, ali i svojim susedima. Kažnjavanjem zločinaca i izgradnjom stabilnog i prosperitetnog regiona, našeg zajedničkog prostora integrisanog u EU, možemo da obezbedimo bolju budućnost za sve građane, zaključio je Tadić.

Integralni tekst govora predsednika Tadića u dokumentima


21. septembar 2024.

FATIĆ O STATUSU KOSOVA

Ako se u traženju rešenja za budući status Kosova i Metohije podje od toga da je suverenitet neke zemlje relativan i da se može dovesti u pitanje, onda će se to svakako odraziti i na suverenitet drugih zemalja u regionu, izjavio je za Medjunarodni radio Srbija naučni savetnik beogradskog Instituta za medjunarodnu politiku Aleksandar Fatić, sa kojim je razgovarala Ivana Subašić.

  Iako je Posrednička trojka Kontakt grupe londonske razgovore o budućem statusu Kosova ocenila konstruktivnim, jasno je da će Beograd i Priština na predstojećim direktnim pregovorima u Njujorku, zastupati krajnje suprotstavljene stavove. U ovom trenutku teško je prognozirati ishod pregovora, a nadu o kompromisnom rešenju podrivaju najave SAD i pojedinih zemalja EU da će, bez obzira na krajnji rezultat, priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Takve najave ne idu na ruku Beogradu, koji nastoji da se kosovsko pitanje reši u skladu sa medjunarodnim pravom u SB UN, ali, čini se, ohrabruju težnje kosovskih Albanaca o nezavisnoj državi.

Aleksandar Fatić

Da je pozicija Beograda u pregovaračkom procesu nepovoljna, smatra i naučni savetnik beogradskog Instituta za medjunarodnu politiku Aleksandar Fatić. On kaže da interesi Beograda u ovom trenutku zavise isključivo od sposobnosti Rusije da unutar Kontakt grupe spreči donošenje nekog zaključka koji bi otvorio vrata jednostranom priznanju nezavisnosti Kosova od strane zemalja članica EU.

Podsećajući da se EU u spoljnoj i bezbednosnoj politici oslanja uglavnom na smernice SAD, Fatić ne sumnja da će, ukoliko Vašington, kao što je najavio, prizna eventualnu nezavisnost Kosova, isto učiniti i neke uticajne zemlje članice EU. Medjutim, podvlači naš sagovornik, kad je reč o EU, Unija itekako ima razloga da okleva u donošenju takve odluke. Prvo, Evropa treba da preuzme mandat vojnih trupa na Kosovu, za šta mora imati medjunarodno-pravno utemljenje ili se mora staviti van snage Rezolucije 1244 SB UN. Drugi razlog je mogućnost da se problem Kosova kao presedan upotrebi za eventualnu nezavisnost nekih oblasti u zemljama članicama EU gde postoje problemi sa manjinama, naglašava Fatić.

S druge strane, većina analitičara upozorava da bi eventualna nezavisnost Kosova dovela do domino efekta i novih sukoba na prostoru zapadnog Balkana. Sasvim je izvesno da bi takvo rešenje aktiviralo planove i aspiracije ostalih delova albanskog naroda na Balkanu da se ujedine u jednu državu, ističe Fatić. On podseća da postoje već pripremljeni planovi albanske zajednice u Makedoniji da se proglasi autonomna oblast sa prestonicom u Tetovu. Slična situacija je i na jugu Srbije, u opštinama Preševo, Bujanovac i Medvedja, gde se otvoreno zahteva teritorijalna razmena i pripajanje tog dela Kosovu u slučaju nezavisnosti.

Imam utisak da ne postoji odlučnost predstavnika zemalja u regionu, a pre svega predstavnika SAD i EU da se problem Kosova rešava na jedan suštinski principijelan način, kaže Fatić. To su, nastavlja on, pokazali dosadašnji pregovori koji su se svodili na tehnička pitanja, dok je ključno pitanje – status - ostavljano po strani sve do Ahtisarijevog predloga. Medjutim, kada jednom nacionalnom korupusu, koji se graniči sa svojom matičnom državom-Albanijom, date da dobiju puni rezultat onoga što su nastojali da dobiju nasilnim sredstvima, onda nema ni jednog razloga da oni ne nastave da koriste ista sredstva da bi taj cilj u većoj meri ostvarili kasnije, ističe na kraju naučni savetnik Instituta za medjunarodnu politiku u Beogradu Aleksandar Fatić.


20. septembar 2024.

ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSMETU

Iako je medjunarodna zajednica od dolaska medjunarodne misije 1999. godine uložila preko 2,5 milijarde dolara na Kosovu i Metohiji, ekonomska situacija u južnoj srpskoj pokrajini mogla bi se porediti sa stanjem u najsiromašnijim afričkim državama. Medjutim, to ostaje u senci ogromnog uticaja, koje organizovani kriminal ima na kosovsku ekonomiju, naročito od dolaska UNMIK-a, kada su granice prema susednim državama postale porozne. Opširnije Biljana Blanuša.

Ekonomska situacija na Kosovu i Metohiji je toliko loša da i kada bi dobilo nezavisnost, za koju se rukovodstvo kosovskih Albanaca zalaže, ne bi moglo da opstane bez ogromne finansijske pomoći medjunarodne zajednice. Kosovo i Metohija i danas zavise od strane tehničke pomoći, koja čini više od 20 odsto bruto nacionalnog dohotka, dok najmanje 15 procenata predstavlja priliv novca od gradjana, koji rade u inostranstvu. Privredna aktivnost je potpuno zamrla, tako da je stopa nezaposlenosti najveća u Evropi. Za sada su male šanse da se takvo stanje promeni, jer strani investitori izbegavaju to područje zbog političke nestabilnosti i velike moći lokalnih mafijaških struktura.

Svoju šansu u opštem kosovskom beznadju videli su i „lovci u mutnom". Prema izveštajima eksperata EU, mreža organizovanog kriminala zašla je duboko i u vladajuće strukture, čak se može reći da su njihovi putevi isprepleteni. U Kosovskoj policijskoj službi vladaju strah, korupcija i nestručnost. Ništa bolje stanje nije ni u pravosudju. Zbog toga „cveta" organizovani kriminal, često sakriven iza navodno legalnih poslova. Kao primer u izveštaju se navodi poslovanje benzinskih pumpi, kojih je trostruko više od realnih potreba. Mnoge od njih služe kao paravan za bordele, a razgranat je i šverc droge, oružja, kao i trgovina belim robljem. Prema procenama stručnjaka EU, dnevni obrt kosovskog organizovanog kriminala iznosi najmanje 1,5 milion evra, što predstavlja četvrtinu bruto društvenog prihoda. Možda baš u isprepletenim interesima politike, organizovanog kriminala i „prljavog" novca" treba tražiti razloge za finansiranje ogromne „mašinerije", koja je pokrenuta u medjunarodnoj zajednici za dobijanje nezavisnosti Kosova.

Kosovo bi moglo biti interesantno stranim investitorima zbog velikih zaliha rudnog bogatstva kao što su ugalj, olovo, cink, hrom, zlato i srebro. Zalihe uglja se procenjuju na 500 milijardi dolara, a mogle bi se eksploatisati u narednih 16 vekova. Zbog toga su se u celu priču umešale i multinacionalne kompanije. Naime, iako je Kosovska elektroenergetska korporacija (KEK) već 8 godina pod rukovodstvom UNMIK-a, sistem loše funkcioniše i stanovništvo se svakodnevno suočava sa višečasovnim restrikcijama. Zbog toga je raspisan medjunarodni tender za nabavku električne energije, na kome je pobedio češki ČEZ. Zanimljivo je da je ovaj najveći izvoznik struje u Evropi ugovorio dvostruko veću cenu od one, koju plaćaju potrošači u Češkoj. Istovremeno, srpska Elektroprivreda nema pristup svojim kapacitetima na Kosovu, u koje je proteklih decenija uložila milijarde dolara. Štetu trpi i ceo region, jer se preko kosovske mreže prenose velike količine električne energije i za druge zemlje: Grčku, Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru.


07. septembar 2024.

KRSTIĆ ZA MEDJUNARODNI RADIO SRBIJA O SITUACIJI U REGIONU

Nagoveštaji albanskih zvaničnika na Kosovu da će ta pokrajina proglasiti nezavisnost 28. novembra na Dan zastave - albanskog nacionalnog praznika, pomutila je početni optimizam zapadnih diplomata o uspešnom ishodu nove runde pregovora o statusu Kosova. Iako je posrednička trojka Kontakt grupe oštro ukazala na nedopustivnost poteza koji su u suprotnosti sa ciljevima pregovaračkog procesa, to nije umirilo Beograd, koji ovu rundu preovora vidi kao put do mirnog kompromisnog rešenja. Sve je više i onih koji te izjave ocenjuju kao nagoveštaj da će Kosovo do kraja godine, bez obzira na pregovore, biti nezavisno. Piše Ivana Subašić.

  Bivši komandant snaga bezbednosti za ulazak u Kopnenu zonu bezbednosti, potredsednik Koordinacionog tela za jug Srbije, a sada predsednik Foruma za bezbednost i demokratiju general Ninoslav Krstić, u izjavi za naš radio kaže da u ovom trenutku, u kome se pregovori nalaze, neće doći do jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Medjutim, nastavlja on, šta će se desiti po isteku četvoromesečnog roka, odnosno posle 10. decembra, ostaje da se vidi. Krstić ocenjuje da je dobro što su pregovori nastavljeni jer je to još jedna mogućnost da timovi Beograda i Prištine iskažu svoje stavove i nadju put do mirnog rešenja.

Ninoslav Krstić

Medjutim, podvlači naš sagovornik, nije dobro što se u diplomatskim krugovima pojedinih država, pre svega SAD, i dalje pominje Ahtisarijev plan i što su pregovori vremenski ograničeni. Bojim se da će zbog toga pozicija Prištine ostati nepormenjena dok će Beograd morati da napravi dosta ustupaka po pitanju najšire autonomije Kosova, kaže Krstić.

Stoga, nastavlja on, najave kosovskih zvaničnika o jednostranom proglašenju nezavisnosti možemo posmatrati, u kontkestu pozivanja na Ahtisarijev plan, ali i signala pojedinih zapadnih zemalja da postoji mogućnost da kosovski Albanci, bez obzira na pregovore, do kraja godine proglase nezavisnost. Pošto to ne može da se učini kroz SB UN, jer postoje neslaganja medju članicama, onda će se primeniti druga formula koja je ostvarljiva i koja je već primenjena na ovim prostorima. To je jednostrano proglašenje, kaže Kristić.

S obzirom na trenutnu situaciju, analitičari sve češće upozoravaju da jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, kao i njegov ostanak u sastavu Srbije, može izazvati novu krizu u regionu Balkana. To mišljenje deli i naš sagovornik, koji kaže da će eventualna samostalnost Kosova biti pozitivan vetar u ledja albanskim separatistima u čitavom regionu, pre svega na jugu Srbije, u opštinama Preševo, Medvedja i Bujanovac, zatim u zapadnoj Makedoniji i u delu Crne Gore. To će sparatiste ohrabriti da se najpre teritorijalno odvoje od država u kojima trenutno žive, a zatim pripoje Kosovu. Naravno, nastavlja Krstić, to se neće desiti odmah, već će se ići kao i do sada korak po korak. S druge strane, kaže on, albanske separatiste ohrabruju i izjave pojedinih zapadnih diplomata kroz koje se provlači teza da ukoliko Kosovo ne bude samostalno može ponovo doći do eskalacije nasilja na tom prostoru. U tom kontekstu, nastavlja naš sagovornik, mogu se posmatrati i nedavna bekstva nekoliko albanskih terorista iz zatvora Dubrava na Kosovu, medju kojima je i vodja Čarske grupe Ljirim Jakupi. Mislim da ta bekstva nisu slučajna, već organizovana, jer niko od stražara nije stradao, a reč je o ljudima koji su dobro obučeni i koji ne prezaju od terorističkih akcija, za šta su i osudjeni, kaže Krstić.

Slučajno ili ne, početak sadašnje runde pregovora pratili su veliki požari u kopnenoj zoni bezbednosti koji su podmetnuti sa kosovske strane i akcija uniformisane grupe ljudi, naoružanih vojnim i policijskim naoružanjem, koji su zaustavljali i pljačkali kolone vozila na putu Bujanovac-Končulj-Kosovo. To su signali da će, ukoliko se Beograd ne pomiri sa idejom samostalnog Kosova, na jugu Srbije uslediti neki nemili dogadjaji, kaže na kraju razgovora predsednik Fonda za bezbednost i demokratiju general Ninoslav Krstić.


15. avgust 2024.

DUŠAN JANJIĆ - Nije moguća podela Kosova

U okviru sadašnjeg mandata pregovaračke trojke Kontakt grupe i rešavanja budućeg statusa Kosova i Metohije, nije moguće da se vrši podela teritorije pokrajine po etničkoj pripadnosti, istakao je politički analitičar Dušan Janjić u izjavi za Medjunarodni radio Srbija, komentarišući nedavnu izjavu Volfganga Išingera da je i takva opcija u igri. Razgovarao Mladen Bijelić.

Takvo rešenje, koje se ovih dana nameće i kroz deo beogradske štampe, bilo bi, precizira Janjić, jedino moguće u okviru pregovora o konačnom, a ne budućem statusu pokrajine i to uz preduslov da je Beograd odstupio od ideje o nepriznavanju nezavisnosti i da sa nezavisnim Kosovom dogovara novu granicu. U tom slučaju, u te razgovore o mirnoj promeni granica, što je jedino validno po medjunarodnom pravu, morale bi da budu uključene i ostale zainteresovane strane. U konkretnom slučaju, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Kontakt grupa.

Janjić ističe da je Išinger napravio ozbiljnu grešku spominjući podelu pokrajine, odnosno da je njegova provokacija predstavljala odgovor na mnoge formalne ili neformalne signale, koji stižu, pre svega, iz beogradskih političkih, intelektualnih i medijskih krugova, kao i od nekih eksperata. Ideju o entitetu Zapad shvata i razume kao ideju o podeli teritorije, a podela nije moguća bez masovnog preseljenja stanovništva. U konkretnom slučaju, radilo bi se o preseljenju 110 hiljada Srba iz centralnog Kosova, kaže Janjić.

Dušan Janjić

Zato Išingerovu, nazovi grešku, kako je Janjić nazvao, treba staviti u širi kontekst i shvatiti kao test pitanje ili probni balon. Janjić je po ovom pitanju pohvalio dobre reakcije koje su usledile iz Demokratske stranke Srbije, premijera Koštunice, koje negiraju bilo kakvu uključenost zvaničnog Beograda u to.

Janjić posebno ističe da mandat trojke nije vezan za konačni, već za budući status Kosmeta, koji treba da se utvrdi na osnovu 12 principa Kontakt grupe. Jedan od značajnijih principa jeste i taj da će se odlučivati bez onoga ko ne bude učestvovao u razgovorima. Na temelju tog mandata, pregovaračka trojka vodi tzv. informativne, konsultativne razgovore i pregovore da bi na kraju Generalnom sekretaru UN i Savetu bezbednosti predložila rešenje. Konsultativan mandat trojke Kontakt grupe de facto znači da to predstavlja mehanizam medjusobnog usaglašavanja stavova izmedju EU, SAD i Rusije po pitanju budućeg statusa Kosova. Oni će kao medijatori, a ne arbitri, dati Beogradu i Prištini priliku da provere sve opcije.

Novina u metodologiji rada trojke je, prema rečima Janjića, mogućnost da, pored šatl diplomatije, bude organizovana i konferencija, u koju zvanični Beograd polaže velike nade. Koferencija, koja bi po Janjiću mogla da bude organizovana tokom poslednja dva meseca ove godine, može da ima dve prirode, odnosno da bude konsultativna ili pak predstavlja dogovor o odluci. Ukoliko se utvrdi da je ovo drugo moguće, to bi značilo da trojka predloži promenu mandata, odnosno da ne bude reči o budućem, već o konačnom statusu pokrajine. Čak i tada etnička podela Kosova koju je Išinger pomenuo, po oceni Janjića, nikako ne može da bude jedna od opcija, jer je prema medjunarodnom pravu, nakon Drugog svetskog rata, a posebno posle osnivanja Haškog suda za ratne zločine, takva podela zabranjena. To se, precizira Janjić, smatra etničkim inžinjeringom i uvodom u etničko čišćenje, tako da je danas »podela po etničkoj liniji jedino moguća u glavama nekih nacističkih političara i ideologa, koji najčešće završe na sudovima za ratne zločine«, kaže Janjić.


25. jul 2024. 

Usvojeni Rezolucija i Izveštaj pregovaračkog tima

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su noćas na vanrednoj sednici Rezoluciju o neophodnosti pravednog rešavanja pitanja Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, zasnovanoj na međunarodnom pravu. Za Predlog rezolucije je glasalo 217, protiv je bilo 12, a uzdržana su bila tri poslanika. Protiv su glasali poslanici Liberano-demokratske partije, Lige socijaldemokrata Vojvodine i Riza Halimi, poslanik "Koalicije Albanaca Preševske doline". Uzdržani su bili poslanici Saveza vojvođanskih Mađara. Istim brojem glasova poslanici su prethodno usvojili i izveštaj Državnog pregovaračkog tima za političke razgovore o budućem statusu Kosmeta. U Rezoluciji je istaknuto da je Kosmet neodvojivi deo države Srbije na osnovu važećih i opšteobavezujućih ustavnih i međunarodnopravnih dokumenata. Republika Srbija je spremna da otpočne novu fazu pregovora u vezi sa pronalaženjem najpovoljnijeg rešenja za Kosmet, imajući u vidu temeljne državne interese, legitimne interese albanske nacionalne manjine u Pokrajini, opšte interese osiguranja regionalne stabilnosti, kao i perspektivu mirne i prosperitetne budućnosti svih građana, navedeno je u Rezoluciji.

Integralni tekst Rezolucije nalazi se u Dokumentima


02. jul 2024.

EKONOMSKI PROBLEMI JUŽNE SRPSKE POKRAJINE

Od kako je 1999. godine upravljanje Kosovom i Metohijom preuzela medjunarodne zajednica, privredna saradnja Srbije sa njenom južnom pokrajinom odvija se pod, najblaže rečeno, neobičnim uslovima, u kojima dominira ilegalna trgovina. Ako se ima u vidu činjenica da se na Kosovu nalazi ogromna imovina države Srbije i da joj nije omogućeno da njom raspolaže, potpuno je neizvesno kada će se ekonomska saradnja vratiti u normalne okvire. Opširnije o ovoj temi, Biljana Blanuša.

Istovremeno sa dolaskom UNMIK-a na Kosovo i Metohiju, pre osam godina, započet je, preko administrativne granice sa centralnom Srbijom, šverc robe koja donosi pozamašnu zaradu. Ovaj posao obavljao se uz pomoć korumpiranih službenika državne administracije u policiji, poreskoj i carinskoj službi, protiv kojih se ovih dana vodi sudski proces u Specijalnom sudu za organizovani kriminal u Beogradu.

Tako je roba iz Srbije navodno transportovana na Kosovo, gde je oslobodjena poreskih dažbina, a u stvari ''sivim kanalima'' vraćana ponovo u Srbiju i prodavana po znatno višim cenama. Na taj način je, na osnovu utaje poreza, ostvaren veliki profit. Radi se uglavnom o cigaretama, gradjevinskom materijalu, alkoholnim i osvežavajućim pićima. Za švercere su zanimljivi i prehrambeni proizvodi, tehnička roba, lekovi i medicinska oprema. Primera radi tehnička roba je i do dvadeset odsto jeftinija nego u Srbiji. Izuzetno visoku zaradu donosi preprodaja lekova, koji na Kosovo stižu ilegalnim kanalima, a u apotekama se ne mogu dobiti na recept, već isključivo za novac.

U pokušaju da spreči dalji razvoj »sive ekonomije«, nadležni organi Srbije su, za osam godina, podneli preko dve hiljade prijava protiv gradjana za nedozvoljenu trgovinu. U tom periodu oduzeto je na stotine hiljada boksova cigareta i tone naftnih derivata i prehrambenih proizvoda. Istovremeno, državna administracija se svim sredstvima bori protiv korupcije u sopstvenim redovima.

Srbija je životno zainteresovana za razvoj ekonomije na Kosovu i Metohiji, jer se tamo nalazi ogromna imovina javnih preduzeća. Prema procenama stručnjaka, vrednost imovine preko hiljadu srpskih preduzeća je oko milijardu i po dolara. Na žalost, UNMIK i privremeni kosovski organi zanemaruju neprikosnoveno pravo svojine, koje je osnova savremene civilizacije. Naime, imovina srpskih preduzeća prodaje se uz blagoslov Kosovske poverilačke agencije, kroz nelegalnu privatizaciju. Tako je prodato preko 350 firmi, po desetostruko nižoj ceni od realne, a u procesu privatizacije učestvuju uglavnom Albanci. Srbima je to onemogućeno, jer su raseljeni van teritorije Kosova. U slučaju da se, ipak, odluče za učešće na nekom od tendera, niko im ne garantuje bezbednost. Prodajom srpske imovine u bescenje, po etnički čistom principu, šalje se jasna poruka nealbanskom stanovništvu da je nepoželjno na Kosmetu.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je uzurpirano čak milion katastarskih parcela obradivog zemljišta, livada i šuma, koje, prema procenama stručnjaka, vrede oko 50 milijardi dolara. Istina, UNMIK je pre godinu dana osnovao Kosovsku agenciju za imovinu, koja treba da prima zahteve za povraćaj oduzete imovine, ali dalje od toga se nije otišlo. Ne treba zaboraviti da Srbija i dalje uredno servisira kosovski dug, koji ukupno iznosi milijardu i stoosamdesetčetiri miliona dolara. Do sada je otplaćeno oko 130 miliona dolara.

Na teritoriji južne srpske pokrajine funkcioniše više uprava, na jednom delu važe zakoni Srbije, a na drugom se primenjuje suverenitet UNMIK-a i privremene samouprave. Visok nivo korupcije, slabost institucija i nedostatak transparentnosti su faktori koji sprečavaju ekonomski razvoj Kosova. Medjunarodna zajednica ulaže velike napore da to područje integriše kroz regionalnu mrežu sporazuma o slobodnoj trgovini, saobraćaju i energetici. Saradnja Srbije sa njenom južnom pokrajinom u tesnoj je vezi sa konačnim rešenjem statusa Kosova i Metohije, oko čega se »lome koplja« u medjunarodnoj zajednici. Beograd, uz podršku Rusije, insistira na nastavku pregovora i to bez unapred odredjenog ishoda. Evropljani, za sada, odolevaju pritisku SAD da Kosovo dobije nezavisnost, makar ona bila i »nadgledana«. U zbrci ponudjenih rešenja, ilegalni trgovci robom, ljudima, ali i oružjem i drogom, zadovoljno »trljaju ruke«.


12. jun 2024. 

RUSIJA PROTIV NOVE REZOLUCIJE O KOSOVU

Oročavanje pregovora i unapred postavljeno rešenje za slučaj da pregovori ne donesu rezultat, predstavlja opstrukciju samih pregovora, ocenio je za Medjunarodni radio Srbija« vojno-politički komentator Zoran Dragišić, komentarišući najnovija dešavanja u Svetskoj organizaciji na Ist riveru.Razgovarao Mladen Bijelić.

  Saglasnosti velikih sila oko statusa Kosova i dalje nema. Rusija, koja inistira na poštovanju medjunarodnog prava i ne podržava ad hoc rešenja i presedane, bez razmišljanja je odbila nacrt nove rezolucije koju su Savetu bezbednosti UN ponudili SAD, Velika Britanija i Francuska. Razlog za to je, ocenjuje Zoran Dragišić,što«rezolucija, prejudicira budući status pokrajine, predlažući rešenje koje je ponudio Marti Ahtisari, ako u roku od 120 dana Beograd i Priština ne usaglase dijametralno udaljene stavove i nadju kompromis. Na taj način u praksi se,već u samom startu, vrši opstrukcija istinskih pregovore upućenih na traženje rešenja«, rekao je Dragišić, navodeći da se suprostavljene pregovaračke pozicije Beograd i Priština mogu približiti, jedino ako medjunarodna zajednica od njih zahteva iznalaženje rešenja, odnosno jasno stavi do znanja da će strana koja nije posvećena tom cilju biti kažnjena.

Zoran Dragišić

Suporotno tome, »rešenje iz predloga nove rezolucije da se primenjuje plan Marti Ahtisarija ukoliko ne dodje do kompromisa Beograda i Prištine upućuje po logici stvari prištinske zvaničnike da nikakav dogovor ne traže. Jer, sve ono što mogu da dobiju u pregovorima još uvek je manje od onog na čemu Priština već dugi niz godina insistira, a to je nezavisnost. Zato Priština u stvari treba da čeka skrštenih ruku da prodje oročeno vreme za pregovore i da u tom periodu jednostavno odbija sve što joj zvanični Beograd predloži«, ističe Dragišić, napominjući da će nakon julskog susreta američkog i ruskog predsednika, stvari biti jasnije.

U medjuvremenu od strane zemalja koje su predložile novu rezoluciju Rusija se optužuje da »odbija« saradnju, a od generalnog sekretara UN traži da «hitno pozove strane da nastave pregovore o konačnom statusu...i da se uzdrže od bilo kakvih jednostranih poteza koji se tiču konačnog statusa«. U podeljenom dokumentu juče u Savetu bezbednosti se, takodje, bar prema dostupnim verzijama, naglašava i »odlučnost da se neće tolerisati nasilje, provokacije i pretnje«, iako vinovnici nasilja i pravog pogroma nad preostalim Srbima u pokrajini u martu 2024. godine još nisu pronadjeni i kažnjeni, istakao je Dragišić.


12. jun 2024. 

LAZANSKI: KOSMET VRAĆA SVET U ERU BIPOLARNOSTI

Ovo su, na neki način istorijski dani, jer konfrontacija Moskve i Vašingtona oko statusa Kosmeta, pokazuje da svet više nije tako unipolaran, kao što je bio do sada i da se polako vraća era bipolarnosti, istakao je u razgovoru za »Međunarodni radio Srbija« vojno-politički komentator«Politike« Miroslav Lazanski. Razgovarao Mladen Bijelić.

Situacija preti da se jako iskomplikuje, imajući u vidu stav SAD da Kosovo treba da dobije nezavisnost po svaku cenu i da je Rusija najavila veto u Savetu Bezbednosti UN. Ukoliko dođe do nekakvog unilateralnog priznanja Kosmeta kao nezavisne države, to bi prestavljalo jednu vrstu pravnog nasilja, koja može izazvati lančanu reakciju u nekim drugim sličnim situacijma u svetu, ocenio je Lazanski. Ipak, prema njegovim prognozama, ništa spektakularno neće se desiti pre jeseni, jer ovih dana počinje sezona godišnjih odmora na Zapadu, pa je teško verovati da bi mogle da se donesu neke ishitrene odluke.

»Što se tiče EU, tu je situacija još komplikovanija, jer su čelnici EU naglasili da će Unija preuzeti mandat nad Kosmetom, kao nezavisnom državom, samo ako to bude prošlo kroz Savet bezbednosti, odnosno ako se donese nova rezolucija. To znači da bez nove rezolucije praktično nema misije EU na Kosmetu«, ocenjuje Lazanski.

U takvoj situaciji, opcija Srbije je da pre svega zadrži nacionalno, državno i političko jedinstvo u stavu da je Kosmet južna srpska pokrajina, kao i da pruži maksimum ustupaka jednoj vrsti albanske autonomije u Pokrajini, što nameće i traženje alternativnih ličnosti u albanskom nacionalnom korpusu, sa kojima se može postići neka vrsta istorijskih dogovora.

Lazanski podseća da Rusija brani međunarodnu poziciju Srbije i međunarodno pravo, prvenstveno rukovođena odbranom sopstvenih geostrateških, geopolitičkih, a još više ekonomskih interesa. Zato je u ekononomskom pogledu neophodno naći način za efikasan ulazak ruskih firmi na tržište Srbije, kako bi ona bila i ekonomski zainteresovana da stane iza Srbije u ovom delikatnom i teškom trenutku.

Osvrćući se na praksu dogovora između velikih sila i pružanja određenih ustupaka za kontraustupke po pojedinim pitanjima, Lazanski je rekao kako bi SAD sigurno ponudile nešto Rusiji da odustane od najavljenog veta u Savetu bezbednosti UN. »Problem je u tome što ona u ovom času nema što da ponudi Rusiji koja je vratila sve dugove MMF i pliva na enormnim prihodima od cena nafte, ekonomski je sve jača i svake godine povećava društveni bruto proizvod fantastičnim tempom i ima konvertibilnu valutu. Takođe, vojska im se ponovo naoružava najmodernijim sistemima naoružanja, a uz to, SAD su otvoreno poručile Rusiji da se primer Kosova ne može primeniti na Pridnjestrovlje, Južnu Osetiju ili na Abhaziju, jer bi u slučaju nezavisnosti tih oblasti i njihovog pridruživanja Rusiji, to ugrozilo teritorijalni integritet Gruzije. Insistiranje SAD na novom raketnom štitu u Evropi predstavlja strateški izazov za ruske nacionalne interese, ali na tom planu Vašington ne može da ponudi Moskvi nikakvu kompenzaciju za odustajanje od veta po pitanju evnetualne nezavisnosti Kosmeta. Odustajanje od raketnog štita izazvalo bi velike reperkusije na unutrašnju politiku, jer raketni štit ili »Rat zvezda» predstavlja čisto unutrašnje političko pitanje SAD i ono u čemu se demokrate i republikanci najviše razlikuju kad je pitanju vojni program. Demokrate su protiv raketnog štita, a republikaci smatraju da je to njihov izum i čedo, tako da je teško zamisliti da odustanu od njega, jer bi time izgubili kredibilitet na unutrašnjem planu«, rekao je Lazanski.

Inače, insistiranje SAD na nezavisnosti Kosmeta Lazanski ocenjuje kao kontinuitet pogrešne politike koju Bušova administracija sprovodi posednjih godina, navodeći primere Iraka i Avganistana. «Bojim se da bi Kosovo moglo da predstvalja novi, vrlo nezgodan i promašen potez SAD«, ističe Lazanski. «Takođe, ne znam kako će SAD nastojati da ohrabre proces ulaska Srbije u evropske i atlanske organizacije i integracije, ako imaju ovako rigidan stav prem integritetu Srbije. Da li su ljudi koji planiraju politiku SAD svesni koliko će taj se potez isključive podrške Vašingtona Prištini i Tirani, negativno odraziti u očima prosečnog građanina Srbije?« zapitao se na kraju ugledni vojnopolitički komentator Miroslav Lazanski, komentarišući za »Međnarodni radio Srbija» kompleksnu političku sitauciju i međunarodne igre, odnosno interese kad je u pitanju južna srpska pokrajina.


02. maj 2024.

RUDNO BLAGO KOSOVA I METOHIJE

Pokrajina Kosovo i Metohija poseduje najveće rezerve lignita u Evropi, procena je stručnjaka Rudarsko – geološkog fakulteta u Beogradu. Te rezerve iznose oko 12 milijardi tona što bi, prema današnjoj dinamici eksploatacije, moglo da se koristi u narednih 16 vekova. Medjutim, pored uglja, postoje i značajna bogatstva različitih ruda, što je odvajkada skriveni razlog za veliko interesovanje pojedinih medjunarodnih faktora. O ovoj temi šire u prilogu Ranke Pavlović.

Na Kosovu i Metohiji se nalazi 76 odsto ukupnih rezervi lignita u Srbiji. Iako niskog kvaliteta, ovaj ugalj je pogodan zaetohiji eksploataciju jer se nalazi na maloj dubini, smatraju eksperti beogradskog Rudarsko – geološkog fakulteta. Dosadašnjom eksploatacijom iskorišćeno je tek dva procenta rezervi, pa ne čudi velika zainteresovanost multinacionalnih kompanija, koje se bore za što bolju poziciju na tom prostoru. Prema računici američkih stručnjaka, zalihe uglja na Kosovu vrede 500 milijardi dolara.To, svakako, demantuje procene nekih UNMIK-ovih eksperata, po kojima vrednost svih ekonomskih dobara na toj teritoriji iznosi samo 16 milijardi dolara.

Na području Kosova i Metohije postoje i znatne rezerve različitog rudnog blaga. Smatra se da vrednost nalazišta sedam strategijskih ruda - olova, cinka, srebra, nikla, mangana, molibdena i bora, dostiže i do hiljadu milijardi američkih dolara. Prema dosadašnjim istraživanjima, rezerve olova i cinka iznose oko 46 miliona tona, a rudnici se nalaze u Ajvaliji, Kišnici i Starom trgu. Rude nikla ima na Golešu, Glavici i Starom Čikatovcu a magnezita, čije se rezerve procenjuju na oko 8 miliona tona, ima, takodje, na Golešu i Strezovcu, kao i u Dečanima i Dubocu. U području Djakovice i Orahovca su ležišta hroma. Bakar i mangan se rasprostiru širom planinskog venca Prokletije. Zalihe boksita iznose oko 8 miliona tona. Sve je više informacija, posebno satelitskih snimaka, o izuzertnim rezervama nafte na tom području, kao i rude uranijuma.

Ni vodni potencijal južne srpske pokrajine nije za potcenjivanje. Ovde se nalaze brojna izvorišta i bogati rečni tokovi, kao što su Lim, Ibar, Beli Drim, pet Bistrica, Lepenac, Lab i td. Njihovi resursi su toliki da pitkom vodom mogu da snabdevaju mnoge žedne evropske države.

Inače, Elektroprivreda Srbije decenijama je ulagala u razvoj elektroenergetskog sistema Kosovo i Metohije. Iako je u njegovu revitalizaciju u poslednjih nekoliko godina uloženo više stotina miliona evra, ovaj elektroenergetski sistem nije dostigao ni polovinu proizvodnje električne energije, koju je ostvarivao u vreme dok je bio deo Elektroprivrede Srbije. Od uspostavljanja protektorata 1999. godine, medjunarodna zajednica je, prema nekim procenama, u Kosovu iMetohiji uložila izmedju 5 i 10 milijardu dolara, bez vidljivih rezultata. Dosadašnji trošak je mala investicija za budućnost, u kojoj bi Kosovo i Metohija bila oteta Srbiji, i predata na upravljanje megakorporacijama, koje će pod protektoratom NATO-a crpeti tamošnje prirodno bogatstvo.


09. april 2024.

O POVRATKU RASELJENIH SA KOSOVA I METOHIJE

Rešenje za budući status Kosova i Metohije najvažnije je državno pitanje u Srbiji. Eventualno proglašenje nezavisnosti Kosova najviše će pogoditi Srbe i drugo nealbansko stanovništvo u pokrajini, ali i interno raseljena lica koja se nadaju povratku na svoja ognjišta. Priredila Mirjana Otašević.

Uoči rešavanja statusa pokrajine, problem povratka raseljenih prebačen je u drugi plan. Iako je pre početka razgovora izmedju Beograda i Prištine uz posredovanje specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija, važilo pravilo da pre razgovora o statusu treba da budu ispunjeni standardi, medjunarodna zajednica se poslednjih meseci time ne bavi. Jedan od glavnih preduslova za razgovor o statusu trebalo je da bude povratak, ali se od 200 hiljada raseljenih Srba i nealbanaca, na Kosovo i Metohiju vratilo svega oko 16 hiljada ljudi.

U štampanim medijima često nailazimo na reportaže sa Kosova i Metohije koje govore o teškom životu Srba u pokrajini. Oni su svesni da je nihova sudbina uslovljena potezima vlasti u Beogradu, ponašanjem Albanaca i međunarodne zajednice. Većina Srba sa Kosova se ipak nada da će ostati u svojim domovima, a najveći strah nemaju od proglašenja nezavisnosti ili siromaštva, već od mogućnosti da Albanci ponove nasilje od 17. marta 2024., kada su pojedina sela potpuno etnički očišćena. «Ne treba gajiti iluziju da neće biti nasilja ako se bude odugovlačila odluka o statusu Kosmeta,» potvrdio je i Marti Ahtisari.

Kada je reč o povratnicima, ili Srbima koji nisu nikada napuštali svoje domove, informacije koje stižu od stanovnika Kosmeta uglavnom su drugačije od onih koje iznosi UNMIK i privremene institucije. Podsećamo na neke primere iz života Srba na Kosmetu.

U selo Osojane u opštini Istok, koje je prvo i najveće srpsko povratničko mesto u kome su Srbi uspešno organizovali svoje lokalne institucije, vratilo se mnogo mladih ljudi. Beograd je tražio da Osojane dobije opštinu, ali to u predlogu Martija Ahtisarija nije prihvaćeno. Najveći problem u tom mestu je što nema posla, a država Srbija nije u mogućnosti da ispuni obećanja o novim radnim mestima.

Srbi sa Kosova i Metohije kažu da uopšte nisu informisani o svojim pravima i mogućnostima jer nemaju srpske radio stanice, ne stižu im novine iz Srbije i retko ih posećuje neko iz Beograda. Raseljeni koji žive u Srbiji, pak nemaju informacije šta se dogadja u pokrajini, a najčešće pitanje koje postavljaju nadležnima je da li njihove kuće na Kosmetu još postoje i ko u njima živi.

U mestu Klina, za dve godine od povratka 69 Srba, bilo je desetak bombaških napada u kojima je jedno lice ubijeno. Svi Srbi iz Lipljana žive u jednom delu grada. Nadali su se da će uz okolna sela biti nova opština, međutim ostali su u postojećoj albanskoj. Srba na Kosovu se nadaju da će se Beograd pregovorima izboriti za njihov bolji položaj kad je reč o školstvu, zdravstvu i vezama sa Srbijom. Sela u opštini Kosovo Polje mesecima su bez struje i od statusa Kosmeta ne očekuju ništa dobro. Srbi u Orahovcu preživeli su višemesečnu izolaciju 1999. i od tada žive u jednoj ulici.

Šef Unmik kancelarije za zajednice, povratak i pitanja manjina na Kosmetu Šahzad Bangaš, nedavno je izjavio da se uspeh povratka ne meri po broju povratnika, već po tome koliko se uspelo u povrtaku, uzimajući u obzir sve izazove, napominjući da se prethodnih osam godina na Kosmet vratilo oko 16.000 ljudi, od kojih je gotovo polovina Srba.

Strategija za povratak je uspostavljena potpisivanjem protokola između Vlada Kosova i Srbije, ali su rezultati za sada zanemarljivi. Bangaš ipak smatra da ne postoji mesto na Kosmetu gde do povratka ne može doći, međutim, kako tvrdi ne postoji interesovanje raseljenih.

On kaže da je povratak raseljenih vrlo skup posao, a međunarodna zajednica je do sada finansirala mnogo projekata povratka. Dosta kompetencija za upravljanje tim procesom dato je lokalnim vlastima. Bangaš tvrdi da je povratak u gradove finansijski lakši nego povratak u ruralne sredine, jer tamo već postoji infrastruktura, tako da je Vlada Kosova veoma zainteresovana za realizaciju povratka u gradove.

Na poslednjoj sednici Saveta bezbednosti UN čule su se ideje koje su ohrabrile Srbe sa Kosova, pre svega od premijera Srbije Vojislava Koštunice i ruskog ambasadora Vitalija Čurkina, da bi pre bilo kakve odluke o statusu, u pokrajinu trebalo poslati nezavisnu komisiju Saveta bezbednosti koja bi utvrdila pravu situaciju o životu nealbanskog stanovništva bez osnovnih ljudskih prava na život, rad i zaštitu imovine.


03. april 2024.

PLJAČKA STOLEĆA POD VELOM ZAHTEVA ZA NEZAVISNOST

Prema predlogu specijalnog izaslanika za Kosovo i Metohiju Martija Ahtisarija, Srbija bi, osim dela teritorije, trebalo da se odrekne i ogromne imovine u svojoj južnoj pokrajini. To je pokušaj da se formalizuje organizovana pljačka, bez presedana u modernoj svetskoj istoriji i da se ponište svi svojinski aksiomi svremene civilizacije. Pripremila Dajana Veličković-Šabotić.

  Preduzeću »Železnice Srbije« ovih dana pristiže još jedna rata za otplatu više od 3,5 miliona evra za dug, po osnovu ranijeg investiranja u železnicu na Kosovu i Metohiji, kojom ne raspolaže sedam godina, od dolaska UNMIK-ove administracije. To je samo još jedan u nizu ironičnih paradoksa, koji pod okriljem medjunarodne zajednice, negira neprikosnoveno pravo svojine.

Bezbroj je ovakvih primera da matična preduzeća u Srbiji, ne raspolažući svojom imovinom na Kosovu i Metohiji, otplaćuju medjunarodne i unutrašnje dugove. Uostalom, i sama država Srbija uredno servisra medjunarodni dug svoje južne pokrajine, a da pritom, ne ubire nikakve poreske prihode sa ovog dela teritorije. Neotplaćeni deo duga iznosi 1,2 milijarde dolara, a Ahtisarijevo »spasonosno« rešenje sugeriše da treba zaboraviti prethodno otplaćenih 1,8 milijardi dolara, te da ubuduće »nadgledano nezavisno« Kosovo i Metohija treba da preuzme ostatak obaveza. Izostavi li se, najblaže rečeno, drsko zaobilaženje elementarnih svojinskih obligacija, postavlja se pitanje - kako će kosmetska privreda, sa bruto društvenim proizvodom od oko tri milijarde dolara, izvršavati svoje medjunarodne obaveze ?

Za tri decenije Srbija je u južnu pokrajinu uložila 17,6 milijardi dolara. Imovina preduzeća, koja pripadaju srpskim firmama, procenjuje se na više od 1,5 milijardi dolara. Prema podacima Svetske banke, samo mineralne rezerve na KIM vrede preko 15 milijardi dolara.

Priča za sebe je privatizacija, koju je gotovo završila UNMIK-ova administracija, po apsolutno monoetničkom principu, predajući imovinu srpske države, preduzeća i gradjana u ruke albanskih tajkuna. Princip privatizacije bio je izdvajanje »ćerke« preduzeća od matične firme u Srbiji, kojoj su ostavljani dugovi, a preuzimala se aktiva. Dodatnu težinu ima činjenica, da su preduzeća prodavana u bescenje, veoma često po desetostruko nižoj ceni od tržišne.

Odavno je poznato da je na KIM uzurpirano čak milion katastarskih parcela obradivog zemljišta, livada i šuma, čiji su vlasnici Srbi. Albanci ovim parcelama raspolažu već osam godina. Prema posebnoj UNMIK-ovoj Uredbi, uz ponovni »previd« specijalnog izaslanika UN Marti Ahtisarija, dovoljno je da budu strpljivi još dve godine, kako bi stekli pravo da traže vlasništvo nad uzurpiranim zemljištem. Još je Ahtisarijev prethodnik Kai Ejde, uputio upozorenje Savetu bezbednosti, kao i nadležnim institucijama – opštinama i sudovima, da Srbi, zbog bezbednosnih razloga, nemaju pristup svom zemljištu.Medjutim, UNMIK-ova administracija zatvara oči pred ovom teškom istinom. Možda razloge treba tražiti u činjenici da vrednost ovog zemljišta iznosi najmanje 50 milijardi dolara.

Rezerve lignita u basenima KIM procenjene su na 15,7 milijardi tona, što je dovoljno za intenzivnu eksploataciju u narednih 150 do 200 godina.Rezerve olova, cinka, nikla, kobalta, boksita, magnezita - medju najvećima su u Evropi. Ovde se nalaze i retki minerali, poput indijuma, kadmijuma, germanijuma, talijuma i tako dragocenog zeolita. Stoga se prirodno nameće pitanje – šta je, zapravo, prava pozadina političke podrške jednog dela medjunarodne zajednice albanskom projektu za otcepljenje južne srpske pokrajine KIM ?

Copyright © The International Radio Serbia